HRVATA JE SVE MANJE

Za nekoliko godina ćemo imati višak učitelja: 'Iluzija je da ćemo stanovništvo nadomjestiti uvozom radnika'

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Ilustracija
22.02.2020.
u 09:10
Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je lani sredinom godine imala 4,067 milijuna ljudi, no s obzirom na to da se brojni iseljeni nisu odjavili, realnije je da smo, kako su već prije isticali demografi, u stvarnosti pali ispod 4 milijuna ljudi.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska ima čak 261 tisuću više građana od 65 i više godina nego djece do 14 godina. U zemlji živi tek 584,6 tisuća djece te dobi, a 845 tisuća hrvatskih građana u dobi je od 65 i više godina. Pokazuje to jučer objavljena procjena stanovništva za 2019. Državnog zavoda za statistiku (DZS).

No, dok se ne počnu zatvarati škole po Zagrebu i drugim velikim gradovima, dok se građanima ne srežu prava iz “besplatnog“ zdravstvenog osiguranja, dok mirovine ne postanu još mizernije, hrvatskom društvu će, očito, demografski problemi ostati apstraktna problematika, za koju još većinom misle da ih se ne tiče ili da će se problemi riješiti uvozom jeftine radne snage.

Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je lani sredinom godine imala 4,067 milijuna ljudi, no s obzirom na to da se brojni iseljeni nisu odjavili, realnije je da smo, kako su već prije isticali demografi, u stvarnosti pali ispod 4 milijuna ljudi.

Babyboomeri najbrojniji

Kada se gledaju privremeni podaci DZS-a o stanovništvu po dobi, bode u oči da imamo najmanje djece do 4 godine, njih svega 183,4 tisuće. Znači da će za samo nekoliko godina škole još više osjetiti manjak djece što povlači za sobom i višak zaposlenih u obrazovnom sustavu, a nema naznaka da će se taj trend brzo promijeniti jer je lani rođeno jedva 36 tisuća beba. Nakon brojčano najmanje skupine do četiri godine, u dobi od 5 do 9 godina imamo manje od 200 tisuća djece te njih 201 tisuću od 10 do 14 godina, dok je najviše građana u dobi od 75 i više godina, njih 385,2 tisuće.

Sastav našeg stanovništva takav je da je najmanje djece do 14 godina, pa mladih do 29 godina u ovoj zemlji, a onda s porastom dobi raste i udio starijeg stanovništva. Najviše građana u Hrvatskoj je u dobi od 60 do 64 godine, njih 298 tisuća, pa zatim onih u dobi od 55 do 59 godina, kojih ima 293 tisuće.

– To je očekivano jer ta generacija pripada posljednjim najbrojnijim naraštajima baby boom generacije. Možemo očekivati i dalje smanjenje udjela djece i mladih i rast udjela starijih građana. U budućnosti će nam osobiti izazov biti veliki porast broja starijih građana, od 80 i više godina, koji će iziskivati znatne zdravstvene i troškove socijalne skrbi. Nažalost, hrvatsko društvo još nije svjesno težine demografskih problema i inertno se odnosi prema njima – govori demograf Anđelko Akrap. A dok je društvo neosviješteno i politika si može priuštiti da od mandata do mandata nešto poduzima, ali ne nalazi cjelovito rješenje za nagomilane demografske probleme, nego se uzda da će nam probleme riješiti EU.

A zašto bi kad razvijene zemlje profitiraju uvozom naših mladih građana? Pad broja stanovništva, osobito djece i mladih osjetit će na svojoj koži svi javni sustavi.

– Smanjenje stanovništva i ovakva dobna struktura izazvat će duboke poremećaje u sustavu obrazovanja, zdravstvenom i mirovinskom sustavu i na tržištu radne snage. Nestaju deseci škola po svim ruralnim prostorima u Hrvatskoj i manjim gradovima. Iluzija je da ćemo uspjeti nadomjestiti stanovništvo uvozom radnika. Poznato je da tvrtke koje stalno mijenjaju radnike nisu uspješne – govori Akrap, očito aludirajući na to da k nama samo dolazi jeftina radna snaga, koja ode dalje u EU i koju je teže integrirati u hrvatsko društvo.

– Nažalost, Hrvatska je danas pala ispod četiri milijuna ljudi jer se procjene Državnog zavoda za statistiku, osim na prirodnom kretanju stanovništva (razlika između rođenih i umrlih, op.a), temelje na registriranim iseljenicama – govori Akrap.

Dolaze niže obrazovani

Kako tržište rada vapi za radnicima, od sljedeće godine ukidaju se kvote za uvoz radnika. No, kako smo već pisali, u Hrvatsku kao slabo razvijenu zemlju dolazi uglavnom najjeftinija radna snaga, slabije obrazovana, i to za sezonske poslove, za poslove u građevini i poljoprivredi. Primjerice, 2018. odobren je boravak za 43.219 stranaca, a samo njih 2064 imala su visoku i višu stručnu spremu.

Dosad smo nestašicu radnika popunjavali najviše radnicima iz susjednih zemalja, najviše iz BiH, Srbije i Makedonije, no i građanima tih država privlačniji je Zapad. 

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 21

KA
kalimera
09:28 22.02.2020.

Svaki dan afera ili dvije iz vladajućih struktura,pravosuđe korumpirano,masoni na visokim i najvišim položajima u državi,uhljebništvo i nepotizam,ustaše i četnici......Ako se mora biti stoka sitnoga zuba onda je bolje skuplje prodati svoju kožu na zapadu.

MO
moškov
09:39 22.02.2020.

samo konkretne izravne mjere moraju i dale bi konkretne i izravne rezultate...ali plenkovica milanovica njonjoa to uopce ne zanima niti ce sto uciniti ..u hrvatskoj je jedna velika stihija...sa svim i na dnevnoj razini afere od kojih ljudi jednostavno bjeze na zapad...npr.ured kolindin je glupost na trecu ...ona ce brendirati hrvatsku...u redu pa neka to cini iz vlastitog ili iznajmljenog prostora ..to bila novost...a bez predsjednika drzava bi bolje funkcionirala sigurno...

DU
Deleted user
09:45 22.02.2020.

višak učitelja prekvalificirati u gerontodomaćice a i dijana bi mogla razmisliti o istom. jednog dana kada se novinari prestanu plaćati novcem isisanim tko zna kada i gdje i počnu živjeti od klikova i prodanih primjeraka biti će veći višak novinara nego učitelja.