Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska je imala samo 10 zajednica općina, a hrvatski nacionalni teritorij bio je podijeljen na 102 općine. Tog 19. studenoga 1992. Vlada Republike Hrvatske usvojila je nacrte zakona o novom teritorijalnom ustrojstvu i lokalnoj samoupravi te je Saboru uputila prijedlog novog teritorijalnog ustrojstva države po kojem će Hrvatska, umjesto 10 zajednica općina, imati 20 županija, 23 grada i čak 383 općine, umjesto dotadašnje 102. Na ključno pitanje novinara hoće li takvo radikalno povećanje broja općina utjecati na bujanje administracije, predstavnici Vlade su tada odlučno tvrdili kako će općine morati štedjeti jer će same snositi troškove, ističući kako nema mjesta insinuacijama da će svaka od 383 općine imati svoj Mercedes.
O predloženom području i pripadnosti općini, odnosno gradu, građani su se mogli izravno izjasniti, a o prijedlogu županijskih područja svoj su sud mogli reći putem svojih zastupnika u Saboru. Iz Vlade su isticali kako će prava karta Hrvatske biti nacrtana tek nakon što se građani izjasne o predloženim područjima općina i gradova. U danima saborskih zasjedanja uslijedili su brojni prijedlozi i primjedbe na Prijedlog zakona o područjima županija, gradova i općina.
Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz prosinca 1992. pristupilo se velikoj reorganizaciji hrvatske lokalne uprave, a novi teritorijalni ustroj Hrvatske zaživio je u travnju 1993., kada su konstituirane prve županije i izabrani prvi župani. Od te 1993. godine pa do danas teritorijalni ustroj Hrvatske, koja je rascjepkana na čak 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, gotovo da se nije bitno promijenio.
Na kopnenoj površini od 56.594 četvornih kilometara Lijepa Naša danas ima glomazni sustav od 428 općina, 127 gradova i 20 županija plus Grad Zagreb. Dobar dio tih općina vlastitim prihodima ne može financirati ni plaće svoje administracije, a čak jedna trećina od ukupnog broja općina nema nijednu kulturnu ustanovu, poput javne knjižnice ili doma kulture, zbog čega brojni stručnjaci tvrde da Hrvatskoj hitno treba novi teritorijalni ustroj koji bi se sastojao od nekoliko prirodnih i političkih regija te stotinjak gradova i općina. Što vi mislite - treba li uistinu Hrvatskoj 576 lokalnih jedinica ili je bolje rješenje teritorijalni ustroj od 100-tinjak gradova i općina te nekoliko prirodnih i političkih regija?