PROMJENA U BEOGRADU

Vučić: Zadar gubi ulicu, bit će Dobrice Ćosića

22.02.2019.
u 08:12
Dobrica Ćosić bio je književnik koji se bavio i politikom pa je 1992. postao prvi predsjednik smanjene Jugoslavije
Pogledaj originalni članak

Književnik Dobrica Ćosić i povjesničar Milorad Ekmečić dobit će ulice u glavnom gradu Srbije. Vijest sama po sebi nije toliko zanimljiva koliko cijela priča oko nje. Kao i kod nas, prijedlog za promjenu imena ulice ili dodjeljivanje imena nekoj novoj može dati bilo koji građanin, a ondje je takav prijedlog Skupštini grada Beograda podnio predsjednik države Aleksandar Vučić.

U svojstvu građanina. Komisija za preimenovanje nije imala puno dvojbi, mada se navodno nekome tko nije dobro pogledao ime pošiljatelja otelo “ma pusti, netko dosađuje”.

“Mirko ukrade kola”

U startu je bilo najavljeno da će preimenovati neke od ulica koje nose nazive po toponimima iz država nastalih raspadom SFRJ. Iz gradske uprave Beograda naveli su za Večernje novosti da će Ćosićevo ime ponijeti dosadašnja Zadarska, “izuzetno lijepa i nedavno rekonstruirana ulica na Savskoj padini”. Spomenuta je ulica znamenita i po scenama iz filma “Maratonci trče počasni krug”, kultne komedije s tragičnim završetkom, jer po njoj grobari Topalovići trče za najmlađim članom porodice, dugonogim Mirkom (glumio ga je Bogdan Diklić) nakon što ukrade automobil, a na kraju se odmetne i poludi.

Zadar ostaje bez ulice u Beogradu (još se čekaju reakcije), kao što je bez nje već ostao glavni hrvatski grad jer je 2014. Zagrebačka preimenovana u Ulicu Koče Popovića. No svoju ulicu još uvijek ima Dubrovnik na Dorćolu, Split kod sportskog centra Šumice, Osijek na Banovu brdu, Rijeka u općini Vračar...

Memorandum SANU-a

Jedan od preduvjeta da bi netko dobio ulicu je i onaj da mora proći barem tri godine od smrti osobe. Dobrica Ćosić umro je u svibnju 2014. u 93. godini, a jedan je od najznamenitijih srpskih romanopisaca, njegovi su “Koreni” osvojili prvu Ninovu nagradu 1954. Osim književnošću bavio se, nažalost, i politikom, s Titom je dugo drugovao pa se razišao, bio je jedan od autora famoznog Memoranduma SANU-a iz 1986., a 1992. postao je prvi predsjednik smanjene Jugoslavije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 91

Avatar zong
zong
09:20 22.02.2019.

Šta je tu čudno, nisam mislio da u Beogradu opće ima ulica sa imenima hrvatskih gradova. U cijeloj Hrvatskoj vjerovatno nema ulica koja nosi ime po nekom gradu iz Srbije...

KI
kimi
12:39 22.02.2019.

Splitska, Rovinjska, Dubrovačka...i dalje postoje u Beogradu. Da je takav reciprocitet recimo u Zagrebu to bi bilo u domenu naučne fantastike. Beograđani jednostavno nisu opterećeni takvim stvarima .

Avatar arba_arba
arba_arba
16:49 22.02.2019.

U Zadru je proglasen dan zalosti i u cijelomgradu vlada opca tuga i zalost