Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu će pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu održati godišnji govor o stanju Europske unije, u kojem će predstaviti prioritete i glavne inicijative za iduću godinu. Govor počinje u 9 sati, a među temama koje bi trebale biti u središtu bit će rat u Ukrajini, migracije, proširenje EU-a, klimatska politika, trgovinski odnosi s Kinom te zaštita djece na internetu.
Sadržaj govora tradicionalno se čuva do posljednjeg trenutka. Prema informacijama Euronewsa, konačna verzija može se mijenjati praktički do samog početka obraćanja, a među mogućim najavama su i mjere koje bi mogle izazvati ozbiljne rasprave među državama članicama. Jedna od njih odnosi se na društvene mreže. Von der Leyen trebala bi predstaviti prijedlog europskih pravila kojima bi se ograničio pristup društvenim mrežama maloljetnicima. Europska komisija za četvrtak je najavila prijedlog tzv. EU Kids Acta, koji bi trebao obuhvatiti zaštitu djece na internetu. Prema ranije objavljenim informacijama, razmatraju se različite dobne granice i sustav postupnog pristupa digitalnim uslugama.
Rat u Ukrajini također bi trebao zauzeti važno mjesto u govoru. U Bruxellesu se ponovno raspravlja o mogućnosti korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini, a posebna se pozornost posvećuje zaštiti belgijskog Eurocleara, koji upravlja najvećim dijelom te imovine. Očekuje se i potvrda daljnje potpore Ukrajini, a prema Euronewsu, na pozornici bi se trebala pojaviti i desetogodišnja ukrajinska gimnastičarka Oleksandra Paskal, koja je nakon ruskog raketnog napada 2022. godine ostala bez lijeve noge. Moguće je i predstavljanje novog paketa sankcija Rusiji. Istodobno se u EU-u vode rasprave o mogućem ograničavanju izdavanja viza ruskim državljanima, posebice nakon sigurnosnih incidenata koji su ponovno otvorili pitanje ulaska ruskih turista i bivših boraca u schengenski prostor.
Migracijska politika mogla bi biti jedna od politički osjetljivijih tema. Nakon velikog priljeva migranata u Ceutu tijekom srpnja među državama članicama ponovno se otvorila rasprava o tome treba li u slučaju naglog i masovnog dolaska privremeno ograničiti pristup sustavu azila. Očekuje se i jačanje uloge Frontexa, europske agencije za graničnu i obalnu stražu. Komisija bi do kraja godine trebala predstaviti širu reformu njezina mandata, uključujući moguće veće ovlasti u povratku osoba kojima je odbijen zahtjev za azil te praćenju migracijskih ruta izvan EU-a. Manje izvjesna, ali moguća najava odnosi se na financiranje tzv. centara za povratak, odnosno objekata izvan EU-a u koje bi se slale osobe kojima je odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Na dnevnom redu bit će i proširenje Unije. Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina napreduju u pristupnim procesima, no istodobno se postavlja pitanje kako bi EU funkcionirao s većim brojem članica. Komisija krajem mjeseca planira predstaviti pregled politike proširenja, a von der Leyen bi, prema Euronewsu, mogla otvoriti i pitanje promjene načina donošenja odluka unutar EU-a. Među mogućim idejama spominje se smanjenje broja područja u kojima je za odluku potrebna jednoglasnost država članica, kao i promjena načela prema kojem svaka država ima po jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Takve bi promjene bile politički osjetljive jer bi zadirale u način funkcioniranja institucija EU-a.
Nakon godina u kojima je europska klimatska politika bila usmjerena na postavljanje dugoročnih ciljeva, očekuje se veći naglasak na njihovoj provedbi i troškovima za građane i industriju. EU je već postavio obvezujući cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. godine, a Komisija bi sada trebala pokazati kako ga namjerava provesti uz očuvanje konkurentnosti europskog gospodarstva. U fokusu bi trebali biti elektrifikacija, razvoj elektroenergetskih mreža, obnovljivi izvori, nuklearna energija i smanjenje troškova energije. Nakon ovogodišnjih velikih požara, poplava i suša očekuje se i veći naglasak na prilagodbi klimatskim promjenama, od zaštite od toplinskih valova do upravljanja vodama i prevencije požara. Europska komisija istodobno je posljednjih mjeseci klimatsku politiku sve više povezivala s energetskom sigurnošću i smanjenjem strateških ovisnosti.
Von der Leyen bi trebala govoriti i o odnosima s Kinom. EU pokušava smanjiti trgovinsku neravnotežu s Pekingom i zaštititi europske proizvođače od, kako tvrdi Bruxelles, posljedica prekomjernih kineskih industrijskih kapaciteta. Pritom još nije jasno hoće li ton prema Pekingu biti oštriji ili će Komisija pokušati naglasiti prostor za suradnju. Posebnu pozornost privući će i gost iz Kanade. Kanadski premijer Mark Carney bit će među uzvanicima u Europskom parlamentu, a posljednjih je dana govorio o stvaranju „jedinstvenog savezništva“ s EU-om. Ideja dolazi u trenutku kada Kanada pokušava dodatno produbiti gospodarske i sigurnosne veze s Europom.