Građani Republike Hrvatske imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije. Najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju: Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše., pokazalo je istraživanje koje je proveo GFK.
Povjerenje građana u odnosu na lani najviše je poraslo u Haaški sud. Prošle godine toj instituciji vjerovalo je samo 11 posto hrvatskih građana, a ove, vjerojatno zbog oslobađajuće presude generalimaGotovini i Markaču mu vjeruje čak 32 posto. Povjerenje građana u HNB i guvernera pada. U prosincu 2011, povjerenje u tadašnjeg guvernera imalo je 44 posto hrvatskih građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje svega njih 25 posto.
Pada i povjerenje u predsjednika Josipovića , a političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala skoro polovica hrvatske nacije (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki treći građanin Hrvatske (34%), izvijestio je GFK, a povjerenje u političke stranke ima samo oko 6-7 posto Hrvata.
Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su veće povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Međutim, usprkos povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini – premijeru vjeruje 17% građana, a Vladi samo njih 14%. (prosječne ocjene Vlada - 2,7, premijer - 2,9 na skali od 1 do 7). Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani, njih 10 posto.Što su građani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu (3,1 – osobe s nezavršenom osnovnom školom; 2,5 – osobe sa završenom višom školom i fakultetom). Povjerenje Milanoviću najviše ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske (3,2) i Like, Korduna i Banovine (3,3), dok mu najmanje vjeruju osobe iz Slavonije (2,6). Najstariji dio hrvatske populacije ima najviše povjerenja u premijera - 28% osoba starijih od 60 godina mu vjeruje.
Samo 12 posto građana vjeruje državnoj upravi i administraciji. U Europsku uniju vjeruje samo 22 posto građana, a njih 54 posto nema povjerenja u ovu instituciju. Medijima vjeruje 21 posto , a ne vjeruje 53 posto građana. Pada i povjerenje u banke. 42 posto građana nema povjerenja u banke, dok 26 posto građana ima povjerenje u njih. Prošle godine im je vjerovalo 34 posto građana, a samo 1 posto im nije vjerovalo. Raste i povjerenje u policiju. Policiji vjeruje 33 posto građana, dok njih 41 posto nema povjerenja u njih. Kod sudstva se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine. Prosječna ocjena je bila 2,8 u 2010.godini, a u 2012. ta institucija dobila je prosječnu ocijenu 3,3.
Hrvati najviše vjeruju svojim prijateljima, znanosti, crkvi, školama i liječnicima.
Crkvi u Hrvatskoj vjeruje nešto više od polovice građana njih 52 posto , dok nepovjerenje izražava njih 30%. Najviše povjerenja u Crkvu imaju Slavonci. Vjeruje joj 64% Slavonaca. najmanje povjerenja imaju osobe iz Istre. 31% vjeruje Crkvi.
Hrvatskom školstvu vjeruje 51% hrvatskih građana, dok 22% ne vjeruje ovoj instituciji, što je jednako kao i prošle godine
Hrvati imaju visok stupanj povjerenja u liječnike, vjeruje im 54%, dok 22% nema povjerenje u navedenu grupu stručnjaka.
Povjerenje u znanost je stabilno posljednje dvije godine, 65% hrvatskih građana vjeruje u znanost, dok njih 14% nema povjerenja.
Prijateljima vjeruje 80% hrvatskih građana, dok 10% ne vjeruje ljudima s kojima se druži. Dalmatinci najviše vjeruju prijateljima (5,7), dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici Sjeverne Hrvatske (5,3).
A što će im vjerovati? Stranke su u nas pa i svugdje na Zapadu ionako zastarjeli faktori koji ću već odavno izgubili sluh za potrebe naroda.