Sudeći prema najnovijem istraživanju washingtonske nevladine organizacije Svjetski projekt pravde (World Justice Project), vladavina prava uzmiče pred autoritarnim trendovima svuda u svijetu, pa i u Europskoj uniji, koja upravo vladavinu prava smatra jednom od svojih temeljnih vrijednosti. Prema indeksu vladavine prava za 2025. godinu, od 143 zemlje svijeta koje je obuhvatilo istraživanje WJP-a, njih čak 68 posto bilježi pogoršanje na području vladavine prava, što je ubrzanje pada u odnosu na prošlu godinu.
Izvršni direktor WJP-a Alejandro Ponce ističe u uvodu izvješća da je vladavina prava kao temelj mira, pravde, ljudskih prava i održivog razvoja "pod sve većim pritiskom". "Globalna recesija vladavine prava se produbljuje, autoritarne prakse su u porastu, narušavajući sustave provjera i ravnoteža te ograničavajući građanske slobode. Izgradnja otpornih institucija traje godinama, a njihovo demontiranje može se dogoditi brzo – s trajnim posljedicama", upozorava Ponce dodajući da su ovogodišnji nalazi "otrežnjujući". Opća vladavina prava – a vladavina prava jedan je od temelja demokracije budući da vladavina prava znači da vlast djeluje u okviru zakona, uz neovisne sudove i zaštitu temeljnih prava i sloboda – u padu je u većini zemalja, a osnovne zaštitne mjere protiv prekomjernog utjecaja izvršne vlasti oslabljene su, što uključuje mjere kontrole vlasti, neovisnost pravosuđa i slobodu izražavanja, područja na kojima je došlo do pogoršanja u čak 70 posto zemalja.
Europske zemlje na vrhu su globalne ljestvice vladavine prava. Danska je na čelu, nakon nje slijede Norveška, Finska i Švedska. Na petom je mjestu Novi Zeland, nakon kojeg ponovno slijede europske zemlje – Njemačka, Luksemburg, Irska, Nizozemska i Estonija, jedina zemlja nove demokracije koja je ušla među deset najbolje rangiranih zemalja svijeta. Sjedinjene Države, koje sebe smatraju vodećom demokracijom svijeta, tek su na 27. mjestu, odmah iza susjedne Slovenije, dok su na začelju ljestvice Venezuela, Afganistan, Kambodža, Haiti i Nikaragva. Hrvatska stagnira na 46. mjestu, na kojem je bila i 2021., znatno ispod europskog prosjeka u svim kategorijama, pogotovo u pogledu borbe protiv korupcije i na području kaznenog prava.
Od članica EU slabije su samo Grčka, Bugarska i Mađarska. Kada je riječ o našem istočnom susjedstvu, Crna Gora je na 55., Kosovo na 59., Sjeverna Makedonija na 64., BiH na 70., a Srbija na 96. mjestu. Najveći pad na globalnoj razini bilježe Rusija i Sudan, dok su na području vladavine prava najveći napredak ostvarili Dominikanska Republika, Senegal i Sijera Leone. Iako u svijetu postoji više različitih alata koji mjere stupanj vladavine prava, WJP-ov indeks među najcitiranijim je i najrelevantnijim jer se temelji na stotinama tisuća anketa građana i stručnjaka, zbog čega ga koristi niz međunarodnih institucija i organizacija.