Stariji ljudi koji su religiozni ili njeguju duhovnost zadovoljniji su životom i imaju bolju kvalitetu života od svojih vršnjaka koji se ne smatraju vjernicima, pokazalo je veliko istraživanje. Znanstvenici smatraju da vjera može pridonijeti osjećaju životne svrhe, pripadnosti zajednici i povezanosti s drugim ljudima.
Istraživači sa Sveučilišta u Padovi analizirali su 21 raniju studiju koja je obuhvatila više od 5600 osoba starijih od 60 godina. Rezultati, objavljeni u časopisu PLOS Aging and Health, pokazali su dosljednu povezanost religioznosti i duhovnosti s većim životnim zadovoljstvom, prenosi Daily Mail.
Pozitivan učinak bio je izraženiji kod osoba kojima je vjera redovit dio svakodnevice, a ne samo oslonac u teškim životnim razdobljima. Pritom nisu utvrđene značajne razlike između muškaraca i žena. Zanimljivo je, međutim, da je povezanost vjere i zadovoljstva životom bila snažnija u azijskim zemljama nego u istraživanjima provedenima u Europi te Sjevernoj i Južnoj Americi.
Istraživači naglašavaju da rezultati ne dokazuju kako vjera izravno uzrokuje sreću, ali upućuju na njezinu važnu ulogu u očuvanju dobrobiti u starijoj dobi. Religijske zajednice mogu pružiti emocionalnu potporu, osjećaj pripadnosti i prilike za druženje, što je osobito važno u vrijeme kada se usamljenost sve češće prepoznaje kao ozbiljan zdravstveni problem starijih osoba.
Duhovnost, zaključuju znanstvenici, može pomoći ljudima da lakše prihvate životne promjene, uključujući zdravstvene teškoće, te pronađu smisao i u izazovnim okolnostima. Zato smatraju da bi duhovnu dimenziju trebalo više uzimati u obzir i u skrbi za starije osobe.
Istraživanje dolazi u vrijeme velikih promjena religijske slike svijeta. Dok u nekim zapadnim zemljama opada broj ljudi koji se izjašnjavaju pripadnicima organiziranih religija, mnogi i dalje ističu da su duhovni, čak i kada ne sudjeluju redovito u vjerskim obredima.