Pet osoba umrlo je od virusa zapadnog Nila u Sjevernoj Makedoniji, a broj zaraženih posljednjih je tjedana naglo porastao. U zemlji su potvrđena najmanje 43 slučaja, a u Klinici za infektivne bolesti u Skoplju gotovo svakodnevno primaju nove pacijente. Početkom kolovoza u dijelovima glavnog grada proglašena je epidemija, javljaju tamošnji mediji.
Glavni prijenosnik virusa zapadnog Nila u Europi je obični kućni komarac. Tigrasti komarac, koji se jedno vrijeme u javnom prostoru dosta vezao za zarazu, također može prenijeti virus, ali njegova je uloga u stvarnom širenju bolesti znatno manja. Skoplje se stoga zaprašuje iz zraka i sa zemlje. Tretiraju se kanali i vodene površine, a građane se poziva da uklanjaju stajaću vodu, isprazne bazene i prijavljuju uginule ptice. Dosad su identificirana 34 područja pogodna za razmnožavanje komaraca, od kojih je 13 označeno visokorizičnima. U skopskoj Klinici trenutačno je hospitaliziran 21 pacijent, a kod njih 18 virus je zahvatio živčani sustav. Četvero je u teškom stanju na intenzivnoj njezi. - Gotovo svaki dan netko bude hospitaliziran - rekao je ravnatelj Klinike Fadil Cana.
Među oboljelima je i 25-godišnjak s neuroinvazivnim oblikom bolesti. Peta žrtva bio je 73-godišnjak iz Skoplja koji je umro nakon 22 dana liječenja. Imao je tešku kliničku sliku i više ozbiljnih bolesti. Krajem srpnja u Klinici je bilo sedam pacijenata sa zapadnim Nilom, dvojica u kritičnom stanju. U manje od mjesec dana broj potvrđenih zaraza u zemlji prešao je 40. Većina slučajeva koncentrirana je na području glavnog grada. Epidemija je najprije proglašena u pet dijelova Skoplja i okolice, a zatim su se slučajevi pojavili i drugdje u gradu. Virus više ne traže samo među ljudima. Nakon poziva građanima da prijavljuju uginule ptice, potvrđen je i kod mrtvog gavrana pronađenog u Skoplju. Prvi je to slučaj u Sjevernoj Makedoniji u kojem je virus zapadnog Nila potvrđen kod uginule ptice. Ptice su prirodni rezervoar virusa. Komarci se zaraze hraneći se njihovom krvlju, a zatim virus mogu prenijeti čovjeku. Zato se sada traže i mjesta na kojima se razmnožavaju.
Na skopskoj karti nisu samo kanali i veće vodene površine nego i septičke jame, odlagališta automobilskih guma, iskopi u kojima ostaje voda, pa i groblja, zbog vode koja se zadržava u vazama. Prošle godine Sjeverna Makedonija imala je samo dva lokalno stečena slučaja virusa zapadnog Nila. Ove ih je godine prema domaćim podacima već 43. I nije jedina. Virus se ovog ljeta širi Europom, a sezona u kojoj se bilježi najviše infekcija još traje. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) do 21. kolovoza zabilježio je 625 lokalno stečenih slučajeva u 12 zemalja i 99 područja. Najviše ih je u Italiji, 311, zatim u Grčkoj, 157, te Španjolskoj, 63. Zaraze su prijavile i Srbija, Albanija i Kosovo. Još 13. kolovoza ECDC ih je bilježio 429. Osam dana poslije bilo ih je gotovo 200 više, a šest područja ove je godine prvi put prijavilo lokalni prijenos virusa. Najviše infekcija u Europi obično se pojavljuje između srpnja i rujna. Većina zaraženih neće ni znati da je imala virus. Kod dijela se pojavljuju temperatura, glavobolja, umor i bolovi, dok se kod malog broja razvija teški neurološki oblik bolesti, uključujući meningitis ili encefalitis. Rizik raste s dobi i kod osoba s drugim bolestima. Za ljude nema cjepiva ni specifičnog lijeka.