Sve češći incidenti s dronovima iznad zračnih luka, vojnih objekata i kritične infrastrukture posljednjih godina predstavljaju ozbiljan sigurnosni izazov diljem Europe. Nakon novog slučaja na minhenskom aerodromu, gdje je zbog sumnje na prisutnost drona tijekom vikenda preusmjereno više desetaka letova, njemačka tvrtka tvrdi da ima rješenje za problem koji muči sigurnosne službe. Naime, jedan od najvećih problema kod ovakvih incidenata nije samo zaustaviti dron, već i otkriti tko njime upravlja. U većini slučajeva istražitelji ne uspijevaju pronaći operatera, a bez samog drona gotovo je nemoguće utvrditi njegovo podrijetlo ili namjeru leta.
Njemačka tvrtka Argus Interception, u suradnji s američkim proizvođačem radarskih sustava Echodyne, razvila je sustav za presretanje bespilotnih letjelica koji ne uništava metu, već je hvata u letu. Središnji element sustava je presretački dron A1-Falke, koji prema meti ispaljuje posebnu mrežu. Cilj nije obaranje eksplozivom ili projektilom, već sigurno spuštanje drona na tlo kako bi ostao neoštećen i dostupan za daljnju istragu. Sustav je opremljen s dvije mreže, što operaterima omogućava i drugi pokušaj hvatanja ako prvi ne uspije.
Kako prenosi Euronews, tijekom demonstracije održane u blizini Hamburga novinari su imali priliku vidjeti sustav na djelu. Nakon što je ciljani dron poletio iznad poligona, A1-Falke krenuo je u potjeru. Nekoliko trenutaka kasnije začuo se prasak, a meta je ubrzo završila zapletena u mreži presretača. Suosnivač tvrtke Argus Interception Sven Steingräber ističe kako je sustav razvijen za situacije u kojima klasično rušenje drona nije prihvatljivo rješenje. „Željeli smo popuniti sigurnosnu prazninu. Naš sustav omogućuje hvatanje drona, njegovo premještanje na sigurno mjesto i spuštanje točno ondje gdje želimo“, rekao je Steingräber. Dodao je kako je to posebno važno u urbanim sredinama, oko zračnih luka ili kritične infrastrukture, gdje bi dijelovi oborenog drona mogli ugroziti ljude ili izazvati materijalnu štetu.
U cijelom sustavu ključnu ulogu imaju radari tvrtke Echodyne. Veći radar pod nazivom EchoShield služi za rano otkrivanje i precizno praćenje sumnjivih letjelica, dok manji EchoGuard pokriva kraće udaljenosti. Prikupljeni podaci zatim se šalju operativnom centru i presretačkom dronu. A1-Falke tijekom leta koristi vlastiti radar EchoFlight koji mu omogućuje praćenje mete u zraku i precizno usmjeravanje prema cilju. Izvršni direktor Echodynea Eben Frankenberg pojasnio je da radar omogućuje presretaču da pronađe uljeza i prati ga sve do trenutka hvatanja. Iako sustav koristi elemente umjetne inteligencije, konačnu odluku o djelovanju i dalje donosi čovjek.
Prema riječima Steingräbera, javnost još uvijek podcjenjuje opasnosti koje predstavljaju letovi dronova iznad osjetljivih lokacija. „Suvremeni ratovi često ne počinju prvim ispaljenim metkom, nego prikupljanjem informacija“, upozorio je. Kako navodi, dronovi mogu snimati operativne procedure, prometne pravce, sigurnosne protokole i druge osjetljive podatke koji kasnije mogu biti iskorišteni za planiranje napada.
U Njemačkoj su prijave letova dronova iznad vojnih objekata, energetskih postrojenja i zračnih luka postale znatno učestalije nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Zbog rastućih sigurnosnih prijetnji Njemačka je prošle godine izmijenila Zakon o sigurnosti zračnog prometa. Iako je odgovornost za ovakve incidente i dalje prvenstveno na policiji, vojska sada može pružiti potporu ako civilne službe procijene da raspoloživi resursi nisu dovoljni. Predstavnici industrije smatraju da bi operaterima kritične infrastrukture, poput zračnih luka i energetskih postrojenja, trebalo omogućiti veće ovlasti za korištenje sustava za obranu od dronova.