Nakon desetljeća pacifizma i rezova u proračunu, Njemačka je pokrenula ambiciozan plan koji bi je trebao pretvoriti u najjaču konvencionalnu vojnu silu Europe. Pod pritiskom ruske agresije na Ukrajinu i nesigurnosti oko američke podrške, Berlin želi biti oklopni štit. Prema novoj vojnoj strategiji koju je u travnju predstavio ministar obrane Boris Pistorius, Bundeswehr bi do sredine 2030-ih trebao brojati oko 460.000 vojnika i rezervista. Od toga bi aktivnih pripadnika trebalo biti oko 260.000, a cilj je da Njemačka postane vodeća europska sila u konvencionalnom ratovanju do 2039. godine, piše Telegraph. Njemačka se namjerava manje oslanjati na SAD, a više na Europu kako bi odvratila rastuću rusku prijetnju, pojasnio je nedavno ministar obrane Boris Pistorius prilikom najave nove vojne strategije zemlje ."Razvijamo Bundeswehr u najjaču konvencionalnu vojsku u Europi. Kratkoročno povećavamo našu obranu i otpornost, srednjoročno ciljamo na značajno povećanje sveobuhvatnih sposobnosti, a dugoročno ćemo uspostaviti tehnološku superiornost", najavio je Pistorius. Iako naglašava da Sjedinjene Države ostaju nezamjenjive za NATO, strategija primjećuje da je Washington sve više orijentiran prema Indo-Pacifiku. Kancelar Friedrich Merz i ministar Pistorius otvoreno govore o Rusiji kao glavnoj prijetnji. Nova strategija predviđa bržu mobilnost snaga, jačanje rezervi, smanjenje birokracije i ulaganja u visoku tehnologiju od umjetne inteligencije do preciznog dalekometnog naoružanja. Desetljećima je zemlja izbjegavala vojnu moć zbog traume Drugog svjetskog rata. No Putinova invazija na Ukrajinu 2022. godine promijenila je sve. Njemačka je prekinula ovisnost o ruskom plinu, počela isporučivati oružje Ukrajini i prihvatila ulogu koju je dugo izbjegavala, vođu europske obrane.
Ipak, izazovi su brojni. Njemačka industrija oružja mora se brzo proširiti, regrutacija ide sporo, a javno mnijenje još uvijek nije potpuno spremno na povratak obveznog vojnog roka. Kritičari upozoravaju da ambiciozni planovi mogu ostati samo na papiru ako se ne riješe birokratske prepreke i nedostatak kvalificirane radne snage.
Britanski general i diplomat Hastings Ismay, prvi glavni tajnik NATO-a, svojedobno je sažeo svrhu Atlantskog saveza u čuvenu rečenicu: „držati Ruse vani, Amerikance unutra, a Nijemce dolje“. Ta je fraza savršeno opisivala hladnoratovske ciljeve: spriječiti sovjetsku ekspanziju, osigurati američku prisutnost u Europi i kontrolirati Njemačku nakon poraza nacizma, kako se ne bi ponovio militaristički nacionalizam. Rusija ostaje prijetnja Europi, američki predsjednik Donald Trump otvoreno prijeti smanjenjem vojne prisutnosti na Starom kontinentu, a Njemačka se upravo naoružava i to žestoko. No taj zaokret ima svoju cijenu: Berlin žrtvuje dio socijalne države kako bi financirao novu obrambenu moć.
Trumpovo smanjenje američkih trupa u Njemačkoj (već najavljeno povlačenje 5000 vojnika, uz najave daljnjih rezova) samo je ubrzalo taj proces. Europa više ne može računati na američki „kišobran“ kao prije, a Njemačka preuzima ulogu koju je dugo izbjegavala, vodećeg europskog obrambenog stupa. No, to ide na štetu građana. Naime, Njemačka vlada je odobrila pakete rezova u socijalnoj državi vrijedne desetke milijardi eura do 2030. godine. Smanjuju se izdaci za zdravstvo, mirovine se reformiraju u „osnovno osiguranje“ koje više neće jamčiti dosadašnji standard života, uvode se doplate za lijekove i bolničko liječenje, a ukidaju se neke povlastice za supružnike koji ne uplaćuju u sustav. Cilj je osloboditi novac za obranu, a vojni proračun za 2027. mogao bi dosegnuti rekordnih 133 milijarde eura. Kritičari s ljevice upozoravaju da se time plaća „militarizacija“ na račun radnika i umirovljenika. No vlada odgovara da nema alternative, Rusija je pokazala da mir u Europi više nije zagarantiran, a američka pouzdanost više nije neupitna, piše Brusselssignal.eu.
Njemačke vlasti imaju za cilj transformirati Bundeswehr u najjaču europsku vojsku i ubrzati njezino naoružavanje, izjavio je zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev u svom članku koji je u četvrtak objavio RT. "Slijedeći ratobornu politiku EU utvrđenu u ožujku 2025. u Zajedničkoj bijeloj knjizi o europskoj obrambenoj spremnosti 2030., njemačka vlada radi na transformaciji Bundeswehra u najjaču europsku vojsku i ubrzanju njezina naoružavanja. Otkriveni su planovi za povećanje odobrene snage sa sadašnjih 181.000 na 460.000 aktivnih vojnika i pričuvnika“, izjavio je.
Medvedev je precizirao da je "27. kolovoza 2025. njemačka vlada brzo odobrila, bez amandmana, nacrt zakona o reformi novačenja u Bundeswehru koji je predložio ministar obrane Boris Pistorius, na temelju načela dobrovoljne službe, ali uz zadržavanje mogućnosti brzog povratka na novačenje prije 2011. godine." "Uglavnom zahvaljujući panici vlasti i ispiranju mozga mladih ljudi državnom propagandom, njemačko vodstvo sada može izvijestiti o porastu broja pojedinaca koji su spremni dobrovoljno služiti vojnu službu“, nastavio je, piše TASS.