Valter brani Sarajevo - Film koji je gledalo više od milijardu ljudi dobio svoj muzej voštanih figura

Godina je 1944. Nacističke snage i njihovi pomagači izgubili su Beograd. Njihovo zapovjedništvo pokreće operaciju Laufer kako bi se njihovim trupama neometano dostavilo gorivo zbog predstojećeg povlačenja. No prije toga moraju neutralizirati sarajevski pokret otpora koji predvodi misteriozni Valter. Zato ubacuju svojeg obavještajca Kondora koji se predstavlja kao Valter. Ali, u redove pokreta otpora stiže grupa ilegalaca na čelu s tajnovitim pilotom, imaju zadatak razotkriti Kondora...

U centru Sarajeva

Ukratko je to sinopsis jednog od najuspješnijih ratnih filmova bivše države. “Valter brani Sarajevo” redatelja Hajrudina Šibe Krvavca postigao je, osim u Jugoslaviji gdje je imao kultni status, veliku popularnost i u Maovoj Kini, pa se procjenjuje da ga je gledalo oko milijardu ljudi. Posebna je zanimljivost da je film zapravo slobodna interpretacija dijela ratnog puta stvarne osobe, Vladimira Perića Valtera, koji je doista bio zapovjednik sarajevskih ilegalaca u pokretu otpora, a poznat kao iznimno inteligentan i sposoban zapovjednik dokazan i na terenu za ratovanja u redovima majevičkog i zeničkog partizanskog odreda.

U filmu ga je utjelovio jedan od najpoznatijih jugoslavenskih glumaca Velimir Bata Živojinović, a film je začinjen besmrtnim citatima koji su praktično postali dio opće kulture, različitim anegdotama i događajima vezanim uz film kao što je, primjerice, pivska etiketa s likom Bate Živojinovića kao Valtera. Ima toga još.

Prvi se put pojavio u “Valteru” još jedan uspješni bosanskohercegovački filmaš, iako ne više tako popularan. Emir Kusturica u jednoj je masovnoj sceni glumio mladog ilegalca. Vladimir Perić Valter poginuo je na samom kraju rata od minobacačke mine braneći branu nedaleko od grada koju su ustaše u povlačenju namjerili uništiti.

Kult filma “Valter brani Sarajevo” nastavlja se prvim filmskim muzejom u Bosni i Hercegovini. Nismo čuli da takvo što postoji u drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije. O muzeju koji je posvećen filmu koji je Vladimira Perića Valtera učinio kultnom figurom bosanskohercegovačkog pokreta otpora razgovarali smo s idejnim pokretačem muzeja Jasminom Durakovićem uoči njegova sinoćnjeg otvaranja.

– Muzej je u centru Sarajeva, iznad tržnice Markale. A to je lokacija na kojoj je i javno poduzeće Filmski centar Sarajevo koji je i pravni sljednik nekadašnjih filmskih kuća Bosna film, Sutjeska film i Studio film, pa je tako i nasljednik autorskih prava za bosanskohercegovačke filmove tog vremena, konkretno i za film “Valter brani Sarajevo”. Posjetiteljima će se ponuditi drukčije iskustvo, Valterov je muzej multimedijski, ulazak je uranjanje u svijet filma koji je napravio Hajrudin Krvavac ne znajući da će biti vjerojatno najgledaniji film snimljen u Jugoslaviji. Krenuli smo od toga da napravimo filmski muzej, ušli smo u sve upravo kao da radimo film.

Znači, radili smo rekonstrukcije scena iz filma, neke od ključnih mjesta, poput fotografske radnje, urarske radnje, njemačkog štaba, sahat-kule. Radili smo klasične postere i figure koje su radili akademski kipari iz Sarajeva i profesori Likovne akademije, pa onda vlasuljari i kostimografi, voštane figure redatelja Hajrudina Krvavca i trojice glavnih glumaca u filmu, Bate Živojinovića, Ljubiše Samardžića i Rade Markovića.

Kasnije ćemo napraviti i Jovana Janićijevića Burduša i Rolfa Romera koji je glumio njemačkog generala Bischofa. Radili smo i audiomiks, zvučnu kulisu za taj prostor koji je kao da uđete u 3D u kojem imate redatelja, scenografiju i audio. Ubrzo ćemo napraviti i stream.

Radimo i na mapiranju lokacija na kojima je film sniman, završili smo dvije, jedna je upravo vidikovac gdje je izgovorena rečenica “Sehen Sie diese Stadt? Das ist Walter” što je već turistička znamenitost, a druga je lokacija kod Begove džamije. Postojat će turistička tura Valter brani Sarajevo – kaže Jasmin Duraković.

Kada se pogleda što je u njemu, muzej nije tražio preveliku investiciju, a uskoro je prepoznat i od institucija kao vrijedan dodatak bogatom sarajevskom povijesnom nasljeđu.

– Imali smo tri startne prednosti prije ulaska u projekt – prava na film, to što smo registrirani i kao javno poduzeće za muzejsku djelatnost te što smo imali svoj prostor. Nije to presudan čimbenik, ali nije bilo na njemu potrebno raditi prevelike zahvate što nam je smanjilo mnoge troškove jer nismo morali izrađivati adekvatan objekt, ovaj ima sve što je potrebno za scenografiju i smještaj eksponata.

Dosad sve nije stajalo previše, oko 90.000 eura, a najvećim dijelom Filmski centar to je sam financirao, a onda su nam pomogli i grad Sarajevo i Turistička zajednica kantona Sarajevo.

Muzej “Valter brani Sarajevo” mogao bi u najkraćem roku postati međunarodno poznat. I zbog popularnosti filma u BiH i susjednim zemljama, ali i zbog popularnosti na drugoj strani svijeta, u Kini. Svakako se očekuje da postane turistička atrakcija.

– Računamo na domaće stanovništvo jer je to ipak lokalna priča, ali mislimo da će privući i goste i turiste iz regije. Treći su cilj upravo Kinezi. Samo prošle godine došlo ih je u Sarajevo više od 80.000, a predviđa se da će ih biti još i više. Tu je i publika koju zanima ta memorijalna historiografija, tematika Drugog svjetskog rata. To bi bile četiri skupine za koje se još ne može procijeniti koliko će ih biti, ali možemo se nadati da će ovaj muzej biti jedan od najposjećenijih u Sarajevu – kaže idejni pokretač.

Duraković nam je otkrio još nešto – ponovo se priča o snimanju nove verzije filma. Opet je u igri Jadran film koji je i prije nekoliko godina spominjan kao kineski partner za snimanje nove verzije filma koji je i dalje kultni gotovo 50 godina nakon što je snimljen.

Remake filma

– Jadran film je partner ovog projekta. Zajedno s njim radili smo dio kostimografskih i scenografskih elemenata. Pomogao nam je da se ovaj muzej napravi. Jadran film ima i partnerski ugovor s Filmskim centrom Sarajevo za preradu, remake filma “Valter brani Sarajevo”. To je priča koja je bila malo stala, ali se ponovno otvara, čemu je vjerojatno pomogla i ova naša priča o muzeju koja je potaknula veliki interes. Nastavljamo priču s Jadran filmom, nešto više znat ćemo za mjesec dana. Dobro je što je trenutačno nekoliko kineskih filmskih producenata zainteresirano za taj projekt. Pa ćemo zajedno s Jadran filmom ući u razgovore o tome. Imamo plan kako se to može realizirati.

Kada se govori o gledanosti filma “Valter brani Sarajevo”, obično se barata o milijardu, nerijetko čak i o milijardu i pol gledatelja. Naravno, zahvaljujući ponajviše Kinezima.

– U vrijeme Jugoslavije u Kinu je otišlo nekoliko filmova, među njima “Most” i “Valter brani Sarajevo”, ta dva filma postigla su najveći uspjeh. U Kini je 1975. godine film prikazan na državnoj televiziji i tada je nastala masovna histerija. Moramo znati da je Kina tada bila zatvorena, kako prema Zapadu tako i prema Rusiji, pa je kineska publika bila željna nečega novog. Odatle i podatak o možda čak i nekoliko milijardi gledatelja filma “Valter brani Sarajevo”.

Vremena se mijenjaju, ima li Krvavčev film još takav kultni status nakon svega što se u međuvremenu dogodilo, pogotovo među mladima. Za Jasmina Durakovića to je pitanje irelevantno.

– Pogrešno je sve gledati kroz ideološku prizmu, to je naša baština. Bila je to epoha u kojoj su rađeni takvi filmovi i druge vrste umjetnosti, ali su iza nje očigledno ostala i neka remek-djela. Kada pogledamo filmove Krvavca, Bauera, Bulajića, to su velika djela tadašnje kinematografije s ovih prostora. Moramo se osloboditi ideološkoga gledanja na stvari, ovaj je muzej kulturološki fenomen, tako ga tretiramo, a ima i turistički potencijal. Ako tako gledamo, ništa nije sporno. Ima tema koje neki ljudi vole ili ne vole, ali riječ je o činjenicama, to je neki naš stav. Posredno, taj muzej govori i o vremenu u kojem je film nastao i koje će se osjećati u njemu.

Bude li se radio remake, hoće li prerađeni “Valter” moći dosegnuti barem nešto od popularnosti originala?

– To je teško reći, druga su vremena. Kineska publika danas ipak gleda dosta stranih filmova. Morate biti vješti i napraviti film koji će potaknuti emocije mlade publike. Zanimljivo je da je zadatak filma “Valter brani Sarajevo” bio da mlađoj generaciji, rođenoj nakon Drugog svjetskog rata, približiti tu temu. A Krvavac je radio filmove sa scenaristom Đorđem Lebovićem koji je inače autor stripova, a strip je tada bio masovna kultura pa je i u tome tajna uspjeha tog filma. Remake bilo kojeg filma sigurno traži da nađete formulu kako to prikazati novoj publici – zaključuje Duraković.

Turistička atrakcija

Valterov duh ipak ne nestaje iz Sarajeva, bez obzira na recentne napise koji govore o tome da i u glavnom gradu BiH pušu vjetrovi novog političkog vremena pa i imena ulica koja podsjećaju na doba radnje filma ustupaju mjesto imenima iz novijeg doba. No, sasvim sigurno ćete barem jednom čuti pitanje turista namjernika o nekoj od lokacija povezanih sa dva događaja – atentatom na Franju Ferdinanda i snimanjem filma “Valter brani Sarajevo”.

Film Hajrudina Krvavca ovjekovječio je ne samo partizanskog borca koji bi inače vjerojatno ostao jednim od narodnih heroja, kako su se titulirali posebno zaslužni poginuli pripadnici Titova pokreta, nego i jedan cijeli grad. Sahat-kula, Baščaršija, vidikovac sada su lokacije poznate i u Kini. A pridružuje im se još jedna – filmski muzej najgledanijega jugoslavenskog filma.

Objašnjavanje imena Bosne i Hercegovine