U Osijeku su ovih dana pojedine vrste kruha i peciva poskupjele od 20 do 100 posto, splitski pekari od početka ožujka najavljuju poskupljenje kruha od 15 posto, a u većini zagrebačkih pekarnica popularni “prstići” već se prodaju po tri kune.
Šećer i brašno prednjače
Cijene gotovo svih vrsta kruha, osim malog polubijelog, nadomak su 10 kuna. Službena statistika još nije objavila iznos siječanjske inflacije, ali zato alternativni izvor, kao internetski portal supermarketi info, tvrdi da svjedočimo znatnim poskupljenjima. U košarici od 138 najvažnijih proizvoda za svako kućanstvo u tjedan dana poskupjela su čak 24.
Poskupjeli su šećer, brašno, mlijeko, jogurt, banane, margarin – artikli koji utječu na standard svih skupina stanovništva, koje je već iscrpljeno otplatama kredita, stagniranjem ili padom plaća ili nezaposlenošću.
– Cijena šećera skočila je u prosjeku više od 15 posto u gotovo svim praćenim supermarketima te ga sada plaćamo kunu skuplje (7,29 kn), glatko brašno oko 14 posto, oštro brašno oko 8 posto, svježe mlijeko 5-8 posto, jogurte 3,5 – 6,5 posto, margarin više od 8 posto, banane oko 7,5 posto. Kukuruz u konzervi skuplji je više od 14 posto.
Ni sredstva za čišćenje nisu ostala netaknuta. Neki su proizvodi, na primjer omekšivač Silan, skuplji više od 15 posto u prosjeku, što vrijedi i za Arf, sredstvo za čišćenje stakla, navode analitičari tog portala koji su tijekom veljače obilazili vodeće supermarkete u Zagrebu. Pojeftinile su jedino bajadere i svježi krastavci!
Impuls izvana
Ekonomisti procjenjuju da će ove godine cijene na malo rasti između 2,5 i 3,5 posto, ali kretanja od jeseni ne obećavaju jer su na udaru osnovni prehrambeni i neprehrambeni artikli. Dio poskupljenja posljedica je prenesenih inputa iz svijeta – burzovne cijene pšenice, šećera, uljarica i sirovih ulja, kave te kakaovca u proteklih 12 – 15 mjeseci rasle su više od 100 posto, a cijene ostalih poljoprivrednih proizvoda 30-ak posto.
Kod kuće na cijene utječu sve dulji rokovi plaćanja, ali i dugotrajnost krize koja iscrpljuje sve odreda, od građana do proizvođača i trgovaca.
Budu li cijene nastavile rasti, taj će skok utjecati na pad potrošnje i ekonomske aktivnosti i u ovoj godini.
joj, skoro zaboravih... pa zašto ne bi kruh bio skuplji, kad seljaci traže svjetske cijene sad, nakon žetve? skuplje gorivo. sve skuplje. i još svi žele veće plaće. odnekud to mora doći. zar mislite da su u sloveniji, italiji, jeftiniji ti proizvodi? u francuskoj nećeš ni naći friško pecivo. a kao ono, poznati po pecivu. samo kod nas pekari rade svaki dan, i još imaju friški kruh... nema toga u unija, a-a. ne svaki dan. a ako ima, onda i košta. zanimljivo, mi bi gledali samo njihove plaće, al ne i troškove...