Regija se naoružava, a Srbija prednjači. 'Stvaraju se preduvjeti ako propadnu pregovori'

Iako je opremanje oružanih snaga u tijeku i u ostalim državama u regiji, Srbija, koja je samo prošle godine povećala ulaganja u vojnu industriju za trećinu, uvjerljivo prednjači. Naoružanje se uglavnom kupuje od Rusije, Bjelorusije i Kine. Srbija je modernizirala avione, od Rusije i Bjelorusije dobila donaciju od 10 lovaca MIG-29. Kupila je i sustav dronova, pet helikoptera, oklopna vozila, najavila kupovinu 20 bombardera… Aleksandar Vučić konstantno tvrdi da se sve poduzima u obrambene svrhe te da Srbija želi ostati vojno neutralna, ali vojnopolitički analitičar Berko Zečević smatra da se radi zapravo o stvaranju strateških preduvjeta za vojnu intervenciju na Kosovu ako propadnu pregovori s Prištinom.

– Ne postoji sukob s Rumunjskom, Bugarskom ili Mađarskom, ovakva Hrvatska ne predstavlja prijetnju za Srbiju, BiH ne predstavlja prijetnju nikome, Crna Gora također. Prema mojem mišljenju, stvaraju se strateški preduvjeti da u nekom trenutku, ako propadnu pregovori s Prištinom, vojna intervencija na dijelu Kosova bude rješenje. A sve ovo sada se radi da bi bilo kakva intervencija izvana bila onemogućena jakom protuzračnom obranom i avionima koji bi spriječili vanjsko djelovanje na prostoru Srbije. Na takav način promatram ove posljednje faze naoružavanja, imajući u vidu da se istodobno vrši modernizacija tenkovskih jedinica – kazao je Zečević za Dnevni Avaz.

Vojnopolitički analitičar Neven Kazazović smatra da je Srbija svoju vojsku “ojačala” i polovnim naoružanjem čije je servisiranje skuplje od same nabavke, tako da je pitanje zna li Srbija uopće kamo ide. – Laik može postaviti pitanje sprema li se to ona vojno osvojiti Kosovo. To je nemoguće. Kada bi i pokušala, izazvala bi ratni sukob gdje bi ona opet bila izložena udarcima. Ja u to ne vjerujem. Mislim da je to u sklopu neke Vučićeve politike da bi na neki način prikrio stvarnu činjenicu što će biti s Kosovom – kaže Kazazović.

Dodaje da bi svaka tendencija prema BiH izazvala samo jedan oštar sukob na Balkanu i to nikome ne pada na pamet, jer zna se kako su se završavali ti sukobi – na štetu onog tko bi ih počinjao.

– Drina ostaje granica, tako je 1000 godina, zna se tko stoji iza te granice i nema tu mnogo igre – ističe Kazazović.

Bivši šef Misije BiH pri NATO-u, prof. Alija Kožljak upozorava na ''lokalno hegemonističke ambicije Srbije''. Kožljak, naime, tvrdi da je nakon usvajanja Sigurnosne strategije Srbije vojna neutralnost, naglašena u tom dokumentu, jedan od momenata koji treba zabrinuti BiH i regiju.

– Sada sa Srbijom ne možemo dijeliti te integracijske ambicije. U tom dokumentu se, između ostalog, naglašava da se ne isključuje agresija na Srbiju, te da su ratovi među državama i dalje opcija i u ovom modernom okruženju. I treći moment – zaštitit ćemo Srbe gdje god oni živjeli. To treba zabrinuti i Crnu Goru i BiH, a BiH direktnije jer se u tom dokumentu Srbija poziva na svoju odgovornost da zaštiti RS. Sve su to momenti koji naglašavaju lokalno hegemonističke ambicije Srbije.