Ovo će promijeniti način na koji dižete kredite: Vlada usvojila novi zakon

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u četvrtak, u povodu 13. godišnjice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, da je članstvo Hrvatskoj donijelo razvoj, investicije i brojne projekte te istaknuo da je EU "zapadni civilizacijski krug u kojem Hrvatska treba biti". Plenković se na početku uvodnog obraćanja u četvrtak na sjednici Vlade osvrnuo na 13. godišnjicu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji koja se obilježava. 1. srpnja. 

''Za razliku od onih koji idu po Hrvatskoj non stop i govore protiv članstva u EU i protiv EU kao projekta, mi kao Vlada i vladajuća koalicija smatramo da je ovih 13 godina donijelo Hrvatskoj priliku za razvoj, za investicije, za realizaciju mnogobrojnih projekata koji bi se bez toga članstva puno teže i sporije realizirali'', rekao je Plenković i poručio da je to ''zapadni civilizacijski krug u kojem Hrvatska treba biti''. Dodao je kako smo, gledajući uplaćena i isplaćena sredstva u EU, u plusu za 21,3 milijarde eura, a europska sredstva su, dodao je, pridonijela obnovi potresom pogođenih područja u Hrvatskoj s pet milijardi eura.

Naglasio je kako je Hrvatska ostvarila ''ciljeve dublje integracije u europodručje i šengenski prostor''. ''Dobro je da znamo gdje pripadamo. Mislim da je to u našem komunikacijskom, nažalost i u političkom prostoru u zadnje vrijeme sve manje stvar konsenzusa, a sve više stvar politikantstva, demagogije, populizma pa i izravne negativne kampanje. To jest demokracija, međutim u demokraciji se trebaju čuti svi, a ne samo demagozi.'', istaknuo je. 

Najavio je sutrašnji sastanak Vijeća za regionalni razvoj u Đakovu, a tom će prigodom posjetiti nadbiskupa Đuru Hranića kako bi potpisali sporazum vezan za zemljišta, posjetit će romsko naselje u Dardi, otvoriti dječji centar u Ernestinovu i sportsku dvoranu u Korođu za mađarsku nacionalnu manjinu. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek prisustvovat će otvaranju Đakovačkih vezova, izvijestio je predsjednik Vlade u uvodnoj riječi. Osvrnuo se na nove procjene Državnog zavoda za statistiku o potrošačkim cijenama za lipanj, istaknuvši da je inflacija za taj mjesec 4,5 posto na godišnjoj razini, što je manje nego u svibnju, kada je inflacija bila 5,2 posto. U kontekstu ''postupnog smirivanja sukoba na Bliskom istoku'', Plenković očekuje daljnje ''smirivanje inflatornih pritisaka''.

Na današnjoj sjednici Vlade na dnevnom se redu našao Nacrt konačnog prijedloga Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima. Novim zakonom objedinjuju se dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni propis, a cilj mu je jačanje zaštite građana i veća transparentnost na tržištu kreditiranja.

Među ključnim izmjenama izdvajaju se stroža pravila za dopuštena i prešutna prekoračenja po računima, zabrana njihovog jednostranog povećanja te proširenje primjene zakona na širi krug financijskih institucija i novih tržišnih sudionika. Zakon je u prvom čitanju u Hrvatskom saboru prihvaćen u svibnju 2026. godine, a sada je pred Vladom konačni tekst prije daljnjeg zakonodavnog postupka. Riječ je o propisu koji donosi usklađivanje s europskom direktivom koja se počinje primjenjivati u studenome te uvodi dodatna pravila oglašavanja kredita, kao i obvezu jasnijeg predugovornog informiranja građana i detaljniju procjenu kreditne sposobnosti. Novim rješenjima nastoji se spriječiti prekomjerno zaduživanje građana, a dodatno se zabranjuje i praksa uvjetovanja kredita korištenjem drugih bankarskih usluga, poput obveznog prebacivanja plaće.