Država je godinama prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti dopuštala turističko poslovanje kampova i drugih smještajnih objekata na temelju privremenih rješenja iako njihov građevinski i prostorni status prema propisima o gradnji i prostornom uređenju nije bio riješen: vlasnici su imali odobrenje za primanje gostiju, ali time nije bila potvrđena zakonitost objekata i njihova postavljanja u prostoru. Upravo je taj nesklad propisa trebalo raspetljati novim zakonima. Posebno se pokazao kod kampova i mobilnih kućica. Vlada sada ponovno popušta i predlaže produljenje privremenih rješenja do 31. prosinca 2030. godine. Umjesto završetka privremenog režima krajem ove godine, slijede još četiri godine za sređivanje dokumentacije.
Za brojne iznajmljivače privremena su rješenja značila mogućnost rada, ali i dugotrajnu neizvjesnost. Država im je omogućila primanje gostiju dok se ne dovrše postupci potrebni za izdavanje trajnih rješenja, a približavanje krajnjeg roka otvorilo je pitanje hoće li od početka iduće godine uopće smjeti nastaviti poslovati. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, krajem 2024. na temelju privremenih rješenja poslovalo je oko 15.000 iznajmljivača. Ministar Tonči Glavina upravo njihovom egzistencijom obrazlaže novo pomicanje roka. "Cilj nam je zaštititi egzistenciju naših obiteljskih iznajmljivača i očuvati kontinuitet njihova poslovanja", rekao je Glavina predstavljajući prijedlog na sjednici Vlade. Objasnio je da im želi omogućiti dodatno vrijeme za usklađivanje s propisima i rješavanje statusa objekata. Produljenje smatra odgovornim potezom prema ljudima koji još čekaju legalizaciju i trajna rješenja. Konačan prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti Vlada je prihvatila 21. listopada i poslala ga Hrvatskom saboru na drugo čitanje. Produljenje, dakle, još nije zakonski usvojeno.
Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) zadovoljna je Vladinim potezom. Zahtjev za produljenje Ministarstvu su poslali u kolovozu, a nakon što nisu dobili odgovor, u listopadu su uputili požurnicu. Upozoravaju da iznajmljivači zbog dugotrajnih postupaka ozakonjenja i sporosti nadležnih tijela ne uspijevaju pravodobno prikupiti dokumentaciju za trajna rješenja. Na trajanje tih postupaka, ističu, često nemaju nikakav utjecaj. Njihov je argument da građani ne mogu snositi posljedice administrativnog čekanja tako da izgube mogućnost rada. "Četiri dodatne godine znače veću sigurnost za njihove obitelji", poručio je predsjednik udruge Vedran Tomić, pozdravljajući dodatno vrijeme za dovršetak postupaka. Potpredsjednica Hana Matić istaknula je da Vlada ponovno prihvaća njihove prijedloge, nakon mjera pomoći iznajmljivačima pogođenima požarom u Omišu. Udruga podsjeća i da o poslovanju obiteljskog smještaja ovise drugi lokalni poslovi: čišćenje, održavanje, trgovine, ugostitelji i prijevoznici. No i sami naglašavaju da treba pričekati donošenje zakona i njegove konačne uvjete primjene.
Za obitelji koje ovise o sezonskom prihodu odgoda znači da im istek privremenog rješenja neće sam po sebi prekinuti poslovanje. A dodatne četiri godine ne daju odgovor na pitanje koliko će brzo nadležna tijela riješiti njihove predmete. Upravo je sporost tih postupaka razlog zbog kojeg udruga traži zaštitu ljudi koji čekaju dokumentaciju.
Kod kampova i mobilnih kućica problem nije samo sporost administracije nego i različito tretiranje istih objekata u različitim resorima. Ministar graditeljstva Branko Bačić još je u lipnju objašnjavao da prostorni propisi mobilne kućice promatraju kao građevine koje zauzimaju prostor, dok ih podzakonski akt iz resora turizma definira kao pokretnu kamping opremu. Najavio je da će Ministarstvo turizma uskladiti svoj pravilnik. Takav nesklad pokazuje zašto rješenje koje omogućuje turističko poslovanje ne može zamijeniti provjeru zakonitosti korištenja prostora. Bačić je pritom naglasio potrebu da se lokacijskom dozvolom odredi gdje se mobilne kućice mogu postavljati. Objašnjavao je da za njihovo postavljanje treba lokacijska, ali ne i građevinska dozvola, uz poštovanje prostornih ograničenja. To su pitanja koja se ne rješavaju samim turističkim odobrenjem: položaj kućica, zauzetost površine kampa i udaljenost od mora. Produljenje privremenog rješenja stoga nije potvrda da je svaka mobilna kućica zakonito postavljena ni da je kamp ispunio sve prostorne uvjete.
Novi rok do 2030. ne odnosi se automatski na sve apartmane i kampove. Predmet produljenja postojeća su privremena rješenja, a vlasnicima koji imaju redovna valjana rješenja ovaj rok sam po sebi ne mijenja pravo poslovanja. Jednako tako, produljenje ne znači legalizaciju objekta i ne uklanja probleme s građevinskom ili vlasničkom dokumentacijom. Iznajmljivačima daje dodatno vrijeme za rad dok se postupci dovršavaju, ali uvjete za trajno rješenje i dalje moraju ispuniti.
Glavina najavljuje i dodatnu obvezu nadležnih županijskih tijela: prikupljat će podatke o riješenim predmetima te Ministarstvu do 30. lipnja svake godine dostavljati podatke o privremenim rješenjima za prethodnu godinu. Time bi država trebala imati pregled nad time koliko se predmeta doista rješava. Uz produljenje rokova, prijedlog predviđa veće prekršajne sankcije, proširenje nadzornih ovlasti i vođenje upravnih postupaka elektronički putem sustava eTurizam.
Druga velika promjena odnosi se na oglašavanje smještaja preko internetskih platformi. Uvodi se obvezan jedinstveni registracijski broj za smještajne jedinice iznajmljivača, uz razmjenu podataka koja bi trebala olakšati otkrivanje neregistriranog najma. Primjena tih odredbi predviđena je od 1. svibnja 2027. godine, radi prilagodbe iznajmljivača i platformi. Glavina je nakon sjednice poručio da zakon treba donijeti više reda i manje administrativnog opterećenja. Za one koji godinama posluju s privremenim rješenjima, konkretan rezultat bit će tek dovršen postupak i izdano trajno rješenje.
Ako je po zakonu da ne bude po zakonu onda je to ok.