U Splitu se trenutno događa nezapamćen scenarij kad su u pitanju nekretnine, urbanizam i izgradnja popratne infrastrukture. U protekle četiri godine u gradu pod Marjanom događao se nekretninski bum, a baš svaki stan u novogradnji koji je po kvadratu koštao od 2.500 do 3.500 eura prodao se prije nego li su bageri napravili prve iskope.
Međutim, bageri su s krajem prošle godine utihnuli, a građevinske se dozvole investitorima de facto prestale izdavati pošto je USKOK uhitio ključne ljude u splitskom urbanističkom uredu.
ŠTO SE DOGAĐA?
Urbanistički slom Splita! Nema se gdje graditi, cijene ruše rekorde, mladi bježe u okolicu: 'Postoji rješenje ali...'
Zbog akcije USKOK-a građevinske dozvole u Splitu već se neko vrijeme ne izdaju, dakle novogradnja je zaustavljena premda postoji rekordna potražnja za njom. To je dovelo do situacije da je cijena kvadrata probila 5.000 eura. Međutim treba uzeti u obzir i niz drugih faktora, prije svega političku infantilnost zbog koje GUP nije promijenjen gotovo dva desetljeća, ali i postpandemijsku inflaciju i nedostatak građevinske radne snage. Od velike je važnosti geografski položaj Splita koji mu zbog mora i planina dopušta širenje samo na istok. Naši stručni sugovornici otkrivaju zašto je Split postao urbanistički devastiran i zašto cijena kvadrata leti u nebo. Split, kažu, komercijalnim, znanstvenim, turističkim, sportskim i kulturnim sadržajem ne zaostaje za Zagrebom. Problem je samo stambeno zbrinjavanje zbog čega mladi iseljavaju u Solin, Kaštela i Podstranu. Ukratko, ovo je jedini grad u Hrvatskoj u kojem postoji strahovita potražnja za stanovima, dok iz tog istog grada ljudi moraju iseljavati zbog nemogućnosti kupnje tih stanova. Tko ih onda kupuje i o čemu se zapravo radi? Stručnjaci tvrde da jedna četvrt na istoku grada može spasiti situaciju...
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
MIRKO GALIĆ
Dokle nered može biti bezopasan? Vučić na Miloševićevim stazama, hrvatska vlast ne vidi Skeju
Kvadratura hrvatsko-srpskog kruga neće se brzo riješiti, s koje god se strane stane rješavati. Srbija za pomirenje nije zrela, Hrvatska nije dovoljno zainteresirana, a Srbi i Hrvati dijele sudbinu svojih država. Dokle taj nered može biti bezopasan?
INTERVJU: PERO SUDAR
Na proslavama ratnih pobjeda nikad ni spomena o pobijenima. Vodi li to prema miru?
Umirovljeni pomoćni biskup vrhbosanski o ratu i miru, mržnji i pomirenju, vjeri i naciji, Crkvi i politici
PIŠE MARKO JELIĆ
Znanost slavi onoga tko će biti u pravu za deset godina, a politika onoga tko je uvjerljiv do četvrtka
Zamislite čovjeka koji ima uređen život i kojem je jasno da mu ulaznica u politiku znači osobni rizik. Dobri ljudi ne odustaju od politike zbog nedostatka morala, već zbog savršeno razumljiva izračuna
HRVOJE ZOVKO
I za Vučića i za studente rat u Hrvatskoj počeo je 4. 8. 1995.
Tko god pobijedi na sljedećim parlamentarnim izborima u Srbiji, odnos prema Oluji i ratnoj prošlosti teško da će se bitno promijeniti
ŽARKO IVKOVIĆ
Gospićani se osjećaju napušteno. Bi li država jednako postupala da tisuće tona opasnog otpada leže pokraj Zagreba, Splita ili Rijeke?
Trebalo je proći 18 mjeseci da problem Gospićana postane politički važan. Danas su svi glasni i zabrinuti. Gdje su bili kad su kamere bile isključene?
Split je treći najskuplji grad u Europi prema cijenama nekretnina, tako su pisali mediji ali to uopće nije istina, naprimjer u u Münchenu se stanovi prodaju za 17 tisuća eura po kvadratu, a takve su cijene u još stotinjak gradova u Europi. Cijene u Splitu su gotovo iste kao u Zagrebu, a najskuplji je bio i ostao Dubrovnik. A to da ljudi kupuju jeftinije stanove u okolici je istina.