Nekoliko sati nakon vojne parade u Pekingu, profesor Steve Tsang, ravnatelj SOAS Kineskog instituta, uputio je ozbiljno upozorenje o mogućim posljedicama sukoba između Kine i Tajvana. U razgovoru s voditeljicom Kamali Melbourne, Tsang je za Sky News istaknuo da bi pokušaj Kine da silom preuzme Tajvan izazvao "značajno uništenje ekonomskog poretka" na globalnoj razini. Tsang je naglasio da pitanje nije hoće li Kina pokušati preuzeti Tajvan, već kada bi se to moglo dogoditi. Takav sukob ne bi imao samo regionalne posljedice, već bi izazvao lančanu reakciju koja bi uzdrmala svjetsku ekonomiju. Tajvan je ključni igrač u globalnom lancu opskrbe, posebice u proizvodnji poluvodiča, koji su neophodni za tehnološku industriju, uključujući pametne telefone, računala i automobile. Prekid proizvodnje ili trgovine u ovom sektoru mogao bi izazvati ozbiljne ekonomske turbulencije. "Ovo nije samo regionalni problem. Ako završimo u ratu s Kinom, cijeli svijet bit će u ozbiljnoj nevolji," upozorio je Tsang, ukazujući na šire implikacije, uključujući moguće vojne eskalacije i poremećaje u međunarodnoj trgovini.
Analitičari upozoravaju da bi sukob između Kine i Tajvana mogao uključiti velike svjetske sile, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje imaju sigurnosne obveze prema Tajvanu. To bi moglo dovesti do šireg sukoba, s nesagledivim posljedicama za globalnu sigurnost i stabilnost. Osim toga, pomorski putevi u Južnokineskom moru, ključni za svjetsku trgovinu, mogli bi biti ugroženi, dodatno pogoršavajući ekonomske izglede.
Iako je ova parada službeno obilježena u čast 80 godina od službene predaje Japana u Drugom svjetskom ratu, ona je puno više od toga, smatraju analitačari Sky Newsa. Radi se o projekciji moći, kako interno tako i diljem svijeta. Domaćoj publici, radi se o pokazivanju koliko je Kina stigla od rata - od zemlje koju je Japan napao i "ponizio", do globalne supersile, sve zahvaljujući, kažu, Kineskoj komunističkoj partiji i viziji Xi Jinpinga. To je bio, kažu upoznati sa situacijom, posebno značajan dan ne samo zbog onoga što je bilo izloženo na paradi, već i zbog toga tko je bio na paradi. Nije nimalo slučajno da je Xi Jinping stalno prikazivan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sjevernokorejskim Kim Jong Unom.
U govoru kineski predsjednik pozvao je na mir i rekao: "Sve zemlje i narodi trebaju se brinuti jedni o drugima i pomagati jedni drugima, tada možemo izbjeći ponavljanje tragedije." Također je spomenuo pekinške pretenzije na Tajvan - rekavši da je dužnost vojske ujediniti Kinu. A kineski čelnici su okupljenima na Trgu Tiananmen rekli da je Kina "nezaustavljiva". Parada je trajala gotovo dva sata, a Xi je u koloni automobila prošao pored nacionalnog arsenala vojne opreme. Prije nego što su vojne jedinice krenule u marš, Xi se u limuzini provezao cijelom dužinom njihovih formacija duž središnje pekinške avenije Chang'an, a oni su uglas uzvikivali: "Služimo narodu."
Ma kakvi ameri, pa oni se boje kineza, više nego vrag tanjana, ....... tako da kinezi imaju slobodne ruke, što se tajvana tiče, ........ ba.