Rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je proširenje rada sa "sunarodnjacima" koji žive u inozemstvu, što je izazvalo oštru reakciju ukrajinskih dužnosnika koji tvrde da je inicijativa dio šire hibridne strategije utjecaja Moskve protiv Zapada, izvijestio je ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija. Prema njihovom priopćenju Moskva ruskojezične zajednice diljem svijeta vidi kao strateški instrument utjecaja. U intervjuu za državnu novinsku agenciju TASS, šef odjela za rad s dijasporom pri ruskom MVP-u Gennady Ovečko izjavio je da ruske zajednice u inozemstvu trebaju znati kako ih Moskva "neće napustiti u teškim vremenima".
Ovečko je proširenje aktivnosti predstavio kao odgovor na "vanjski pritisak" i pokušaje "sijanja razdora" među Rusima u dijaspori. "Samo jedinstvo, potkrijepljeno konkretnim koracima, najpouzdaniji je odgovor na pritisak izvana", rekao je Ovečko, dodajući da su pripadnici dijaspore različitih nacionalnosti i vjera "ujedinjeni u svojoj ljubavi prema povijesnoj domovini". Rekao je da ministarstvo povećava pravnu pomoć i napore za konsolidaciju za zajednice u inozemstvu.
Ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija upozorava da Kremlj ovu politiku koristi za izgradnju mreža lojalnih pristalica koji mogu utjecati na javno mnijenje u zemljama domaćinima, širiti proruske narative te služiti kao platforma za hibridne aktivnosti, od organiziranja prosvjeda do potencijalnih sabotaža. Politika rada sa "sunarodnjacima", govornicima ruskog jezika ili ljudima čiji su korijeni vezani za Rusiju, a koji žive u inozemstvu, dugogodišnji je dio vanjske politike Moskve, kanaliziran kroz strukture poput Rossotrudničestva i Zaklade Ruskij Mir. Posljednjih godina nekoliko zapadnih zemalja i članica EU-a ograničilo je ili zatvorilo djelovanje tih organizacija zbog sumnji u političko uplitanje i širenje utjecaja.
Ukrajinski promatrači uočili su sličan obrazac u kulturnoj diplomaciji, humanitarnoj pomoći i - što je najupečatljivije - religiji, gdje su strukture predstavljene kao isključivo duhovne rasle u skladu s geopolitičkim prioritetima Kremlja.
U veljači je Centar za suzbijanje dezinformacija izvijestio da je Ruska pravoslavna crkva proširila svoju službenu prisutnost u Africi s 4 na 34 zemlje u manje od tri godine. Rast je uslijedio nakon odluke Svetog sinoda iz prosinca 2021. o osnivanju Patrijarškog egzarhata Afrike, zasebne crkvene strukture stvorene za podršku aktivnostima Moskve na kontinentu. Od tada je, prema izvješćima, pod egzarhatom registrirano otprilike 350 župa i više od 270 svećenika. Prema Centru, Moskva je koristila vjerske aktivnosti uz šire aktivnosti Kremlja u Africi, uključujući antizapadne poruke i regrutiranje ljudi.
očito je. komšije ih savjetuju.