Gradska uprava stala je na kraj izvođačima radova koji su iza sebe ostavljali otvorene jarke, ali krajem ljeta nije uspjela postići da sanacijom prekopa vrate i prvobitno stanje. Uslijed učestalih krpanja, Siščani su svjedoci "šarolikih" zakrpa koje su bojom drugačijom od asfalta nagrdile pločnike u središtu grada. Primjera je mnogo, u Rimskoj, Radićevoj i Gupčevoj ulici.
Popravci ipak počeli
– Pravo je ruglo da Vodovod iza sebe ostavi ovakav ružan bijeli pravokutnik nasred puta. Kao da živimo u Africi, a ne gradu s proračunom od 200 milijuna kuna, kazao je Lovro Šoštarić upirući prstom u nogostup Druge ulice.
– Riječ je samo o privremenom rješenju, budući da pokretanjem stečajnog postupka TVIM-a više nije imao tko asfaltirati, stoga smo Vodovodu morali malo progledati kroz prste. Koristio se tzv. mršavi beton, koji se lako skida, ali naravno da ne zadovoljava naše uvijete, kaže komunalni pročelnik Mile Mikić. Međutim, Gradnja Šplajt nedavno je "krpala" nepravilnosti u Capragu, a s asfaltnom bazom raspolažu i Ceste Sisak. Ipak, nakon što je Večernji list poslao upit Gradu Sisku, počela je nova sanacija, a betonske zakrpe ovih se dana mijenjaju asfaltom i to onim iz Cesta Sisak. Podsjetimo, od početka 2011. na snazi su nove odredbe Odluke o komunalnom redu, prema kojima su trgovačka društva za polaganje podzemnih instalacija dužna deponirati bjanko zadužnicu od 50.000 kuna, koja će biti aktivirana u slučaju loše izvedene sanacije prekopa ili ako odbiju platiti troškove popravka. Stoga se ne može dogoditi da sanacija izostane ili bude neodgovarajuća, jer u protivnom tvrtke gube novac, a u roku tjedna dana moraju popraviti štetu. Za nadzor su zaduženi djelatnici Odsjeka za izgradnju, a kako kažu, stanje na terenu provjeravaju redovito.
Zadužnice nisu aktivirane
– Zadužnicu su ove godine predali Elektrocentar Petek, Montmontaža -Nep, Metronet telekomunikacije, Hrvatski Telekom, Sisački vodovod, HEP Toplinarstvo i Tel-gra. Do njihove aktivacije za sada nije dolazilo. Postojali su slučajevi u kojima su nositelji odobrenja kasnili zbog problema s pravnom osobom koja je obavljala asfaltiranje prekopa. Zahtjeve za otklanjanje eventualnih nepravilnosti uredno šaljemo, zaključuje pročelnik Mikić.
Super riješenje, postoje područja kao Glina gradsko središte koje se krpa pjeskom na cestu koja je bila asfaltirana. Još gore riješenje kako vole reći vlastodršci privremeno je na cesti Glina-Buzeta i Glina-Obljaj koje su potpuno uništene iako su bile asfaltirane sada se održavaju šljunkom ili se uopće ne odražavaju. Ceste koristi država kao izvozni put za kamenje kojim grade autocestu Zagreb-Sisak a o lokalnim cestame uopće ne brinu. Uz tolike rupe dnevno 150 kamiona na cesti Buzeta-Glina dižu nekoliko tona prašine od vapnenca i truju stanovništvo i prirodu i nikome ništa. Napomena da je cesta široka 4,5 metra a služi za dvosmjeran promet kamionima koji prelaze 70 tona i za koje postoji ograničenje 6 tona po osovini, pretovar 50 % i nikom ništa, gluha i slijepa policija. Očito je da se doslovno tumačenja Zakona provodi samo na građanima a nadležne državne tvrtke ne pridržavaju se Zakona.