Vlada bi, prema neslužbenim najavama, do kraja tjedna trebala imenovati i preostale državne tajnike koji će naslijediti dosadašnje zamjenike ministara. Do sada ih je imenovano 26, a ostane li se pri ranijim najavama, svakog zamjenika ministra u manjim će ministarstvima zamijeniti po dva, a u većima po tri državna tajnika. To znači da će se broj državnih dužnosnika povećati za najmanje dvadeset, odnosno umjesto dvadeset zamjenika ministara bit će najmanje četrdeset državnih tajnika. Državni tajnici zadržat će koeficijent kakav su imali zamjenici ministara, s mjesečnom neto plaćom nešto manjom od 14 tisuća kuna.
Sličan model u Vladi J. Kosor
Novi ustroj ministarstava državu će tako godišnje koštati dodatnih najmanje 5,3 milijuna kuna. Iako nije riječ o iznosu koji bi trebao stvoriti glavobolje ministru financija, iz oporbenih stranaka upozoravaju da će novi model dugoročno dovesti do značajnog bujanja administracije i novih troškova.
– Vladajući su u izbornoj kampanji govorili o racionalizaciji državne uprave, a sada šire administraciju i povećavaju broj dužnosnika. Jednog zamjenika ministra u svakom će ministarstvu zamijeniti nekoliko državnih tajnika s istom plaćom, a manjim opsegom poslova – kaže SDP-ov Peđa Grbin.
Podsjeća da je sličan model primjenjivan u vrijeme Vlade Jadranke Kosor kada je u ministarstvima bilo ukupno 60 državnih tajnika. Tada, međutim, nije bilo pomoćnika ministara, koji sada ostaju u ministarstvima, barem privremeno. Premijer Andrej Plenković u startu je odbacio tvrdnje o širenju administracije i objasnio kako je svrha novog modela efikasnija državna uprava. Najavio je i da Vlada u drugoj godini mandata namjerava ukinuti mjesta pomoćnika ministara i vratiti izbor ravnatelja uprava po ministarstvima koji će se birati javnim natječajem. Grbin, međutim, uzvraća kako se zamka krije upravo u vraćanju ravnatelja uprava koji će biti državni službenici.
Samo na papiru
– To je samo na papiru profesionalizacija uprave, no u stvarnosti se radi o gomilanju administracije – tvrdi Grbin. Objašnjava kako su pomoćnici ministara dužnosnici birani na mandat, dok će se ravnatelji uprava birati javnim natječajem kao rukovodeći službenici. Kao takve, ministarstva ih po isteku mandata Vlade neće moći otpustiti.
Mostov Robert Podolnjak ne zna hoće li sustav na kraju imati više rukovodećih službenika, no ističe kako je nužno profesionalizirati upravu.
– Uprava bi morala biti profesionalizirana. Ravnatelji uprava na svoje će pozicije dolaziti javnim natječajem, za što će morati ispunjavati određene uvjete – podsjeća Podolnjak koji je uvjeren da eventualno nešto veći trošak ne može biti protuargument kad je riječ o podizanju kvalitete državne uprave.
>> Na zatvorenom dijelu Vladine sjednice razriješen pomoćnik ministra poljoprivrede Kiš
>> Zatvoreni dio sjednice: Pogledajte koga je sve Vlada imenovala i razriješila dužnosti
Ajme ovi bi probili budzet Japana,koliko ministarstava,i uhljeba,pa Njemacki Bundes je djeciji vrtic naspram ove nase vlade,eto zasto niko nece da dolazi i investira u nasu drzavu,treba svu tu adiministraciju nahraniti i podmititi,to ni niko ni je u stanju.