"Može li dogovor o prekidu vatre biti prikrivena katastrofa za Ukrajinu?" To je glavno pitanje koje odjekuje ukrajinskim bunkerima na bojišnici i u ruševinama opkoljenim gradovima, gdje sveprisutna iscrpljenost moli za mir, a vlada naučeno nepovjerenje prema Rusiji. Tjeskoba je višeslojna. Hoće li se prekid vatre održati? Hoće li Rusija to iskoristiti za ponovno opremanje i ponovno napadanje? Hoće li Moskva uopće željeti to, s obzirom na brzo osvajanje? Hoće li ukrajinski saveznici pružiti istu vojnu potporu ako bi diplomacija utišala oružje?
Trupe pred Volodymyrom Sablynom, zapovjednikom bataljuna 66. mehanizirane brigade, pričaju mučnu priču o modernom, ali brutalnom ukrajinskom bojištu. Sitni, jeftini dronovi lete iznad rovova oko Lymana, grada prekrivenog mješavinom smrznutog blata, smeća, bunkera i ljudskih ostataka do kojih se ne može, opisuje ekipa CNN-a. - Ako bude prekida vatre sada, bit će samo gore za nas - rekao je Sablyn za CNN ovog tjedna. - Jer neprijatelj će se obnoviti, formirati nove vojne jedinice, reorganizirati i ponovno napasti.
Sablyn je pristupio vojsci u veljači 2015. godine, kada su ruski separatisti zauzeli grad Debaltseve u Donjecku unatoč dogovoru o primirju. Sada, duž istočne fronte, prekidi vatre koji su bili dogovoreni prije deset godina i koji nisu pružili ništa više nego zaklon od daljnjih ruskih napada, živi su dokaz potrebe za dodatnim oprezom za pregovaračkim stolom. On smatra da bi tako iskoristili ključnu slabost Kijeva - nedostatak pješaštva. Dok Sablynove snage ispaljuju minobacače na Lymanskoj fronti, ruske snage hrle prema vitalnom vojnom čvorištu na jugu – Pokrovsku. Brzina opkoljavanja je zapanjujuća, a kada popusti, Rusija će imati nekoliko teritorija između svojih snaga i većih gradova Dniproa i Zaporižja, piše CNN. Nada je ključna vrijednost ovdje, a jedan od njezinih aspekata koji su ukrajinski dužnosnici dosljedno isticali, jest ideja da bi europske ili NATO snage mogle pružiti zajamčenu sigurnost Kijevu svojom prisutnošću na graničnim područjima – poput neke vrste mirovnih snaga.
Europski dužnosnik za obranu nedavno je rekao za CNN da su "aktnualne rasprave" o sličnoj pomoći. Prekid vatre, a zatim postavljanje europskih NATO članica u demilitariziranu zonu ključna je točka mirovnog plana koji je u travnju iznio novi ukrajinski izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, general Keith Kellogg. - Ako bi NATO mogao poslati trupe u Ukrajinu, to bi bio jamac sigurnosti za Ukrajinu. Jer Rusija, bez obzira koliko tvrdi da se ne boji nikoga, boji se Amerike, boji se NATO-a kao cjeline. - izjavio je Sablyn. Ipak, prijetnja ruskih dronova toliko je ozbiljna da artiljerijske jedinice mogu biti pogođene kad-tad.
- Postoji samo 30 posto šanse za prekid vatre - rekao je CNN-u vojnik Viktor. - Jer situacija na frontu ne obećava skoro primirje. Sve je jako teško. - smatra. Drugi, Andriy, dodao je: - Mislim da je 40 posto. Druga strana pobjeđuje, zauzima teritorije, a mi, u velikoj mjeri, nemamo što reći. Ekipa CNN-a, hodajući razrušenim ulicama Lymana naišla je na 72-godišnju Larysu. - Danas smo pogođeni 19 puta... 19 puta od jutros - rekla je za CNN. - Moj muž broji, a ja pijem tablete za spavanje. I onda me budi i pita: 'Pa, jesi li brojila?' Kad je upitana zašto nije napustila grad koji je, prvo okupiran pod ruskom invazija 2022. godine, zatim oslobođen pod ukrajinskim snagana, a sada ponovno pod velikim pritiskom Putinovih vojnika koji se nalaze samo 10 kilometara od njegovih rubova, postaje emotivna. - Ovdje sam trčala bosa, tamo sam plivala u rijeci - rekla je pokazujući prema rubovima grada. - Imam 72 godine, ne želim otići. Sva moja braća su ovdje pokopana, svi moji stričevi, tetke, tata, mama. Ne mogu otići. - kaže.
Larysa smatra da Trump neće biti ništa drugačiji od Bidena, za kojeg je čula na televiziji kako pokušava kupiti dijelove istočne Ukrajine za svojega sina, vjerojatno ponavljajući lažnu rusku propagandu. Polaže nade u Kremelj kao donosioca odluka. - Nitko ovo neće riješiti. Samo Putin hoće ako kaže: 'Dosta je, ubio sam već toliko ljudi.' - zaključila je i kimnula glavom na pitanje novinara je li mir kroz Putina jedini put naprijed
.
Iza nje, autobus je sakupljao mještane koji još uvijek dolaze i odlaze iz opustošenog grada kako bi otišli u kupovinu. Nitko nije želio razgovarati osim vozača, Dima, koji CNN-u kaže da je otišao u Rusiju kad su Rusi prvi put napali kako bi ostao kod rodbine, a nedavno se vratio. Rekao je da je navikao na uništenje i nada se miru. - To su sve politike. Ništa ne ovisi o nama. Kako se odluči, tako će biti.
Za druge, ovo je desetljeće nemira i gubitaka, kaže CNN-ov tim i prilazi 60-godišnjoj Inesi koja sjedi sama na središnjem trgu Slovjanska, gdje su prije deset godina ruski proxy separatisti zauzeli zgradu lokalne uprave i savladali ukrajinsku vojsku usprkos ponovljenim prekidima vatre i dogovorima. Rekla je da su prije deset godina, unatoč kaosu radi separatizma, još uvijek imali poslove i nadu. Sada su ona i njezina majka jedini preostali u Slovjansku, ključnoj ruskoj meti u Donjecku, a ostatak njezine obitelji je, kako kaže, raštrkan po svijetu zbog rata. - Sada nema budućnosti - rekla je. - Ne vidimo je. Tko vidi? Želim da se ovo zaustavi. Zaustavite bombardiranje.
>>> VIDEO Luda divovska konstrukcija za zaustavljanje Putinove vojske košta milijarde
Samo nek CNN kaze kako jeste. I naravno da nikoga ne mogu naci na ulici osim Rusa i Ruskinja koji su svoji na svome i cekaju da budu oslobodjeni.