Ukrajini pod hitno treba novac. Neočekivana pomoć mogla bi doći iz ove Europske države

Neočekivana pomoć mogla bi doći iz Norveške. Naime, ova skandinavska država raspravlja o tome da putem svog investicijskog fonda, koji je najveći na svijetu, od 1,7 bilijuna eura osigura dug Ukrajine koji je viši od 100 milijardi eura, piše britanski The Times. Pošto Kijevu očajnički nedostaje novca, a vjerovnici su spremni nastaviti financirati njegov rastući deficit, vodstvo Europske Unije skovalo je plan zaduživanja od 140 milijardi eura na temelju zamrznute ruske državne imovine.

Međutim, tom zaduženju se protivi Belgije, u kojoj se nalazi  sjedište financijske institucije koja upravlja ruskim bogatstvom. Ona strahuje da bi potencijalna odmazda ili pravne posljedice pale samo na njezina leđa. Stoga je zatražila jamstva drugih članica o podijeli eventualnih troškova. Europska Unija teško može realizirati zajam bez značajnog zaloga zbog rizika da Ukrajina možda nikada neće moći vratiti sredstva. Zato je važna pomoć Osla. 

Norveški politički vrh meta je kritika Danske i drugih europskih zemalja da, kao članica NATO-a, ali ne i EU, ostvaruje "ratni profit" od ruske invazije na Ukrajinu, jer prodaje velike količine nafte i plina svojim saveznicima, a zauzvrat daje relativno malo. S tim se slažu i norveški ekonomisti Havard Halland i Knut Anton Mork.

Oni smatraju da bi se njihova zemlja trebala odužiti za ovaj neočekivani dobitak nudeći dio svojih golemih financijskih zaliha kao jamstvo. Norveški državni mirovinski fond osnovan je 1990. godine za ulaganje prihoda od fosilnih goriva i danas je najveći državni fond na svijetu. Ideja je dobila podršku u norveškom parlamentu, gdje su je do sada podržale četiri od devet političkih stranaka.

To uključuje nekoliko ljevičarskih stranaka čija će podrška Jonasu Gahru Storeu, laburističkom premijeru, trebati za održavanje manjinske vlade. "Ukrajina se bori ne samo za vlastitu slobodu, već i za slobodu cijele Europe - i naše. Norveška mora dati doprinos gdje može. Odgovorno je i ispravno djelovati kao jamac za zajam Ukrajini", izjavio je čelnik Liberale stranke Guri Melby novinskoj agenciju NTB. 

Premijer Store je rekao kako je otvoren za prijedlog i dodao je da je naručio izvješće o tome kako bi to moglo funkcionirati. No, u međuvremenu, pričekat će rezultate razgovora u Bruxellesu i definitivan iskaz interesa EU-a. "Ovi razgovori nisu završeni u EU-u, pa neću reći ništa više od toga da smo u bliskom kontaktu s njima", rekao je prošli tjedan. Mette Frederiksen, premijerka Danske, koja trenutačno predsjedava Vijećem EU-a, rekla je da bi bilo "divno" kada bi Norveška uskočila da se premosti taj problem.