Uhićena je prije 17 godina zbog optužbi da je kupila ispit, sada čeka presudu. Treći put

Prije 17 godina, kada je afera Indeks krenula, i Ana Mužic (40) je bila među stotinjak uhićenih zbog optužbi da je dala mito kako bi prošla na ispit. Riječ je o aferi u kojoj se sudilo tri puta, no dvije ranije presude su ukinute, a treća još nije pravomoćna, dok je dio optužbi otišao u zastaru. Ana Mužic, protiv koje je postupak na zadnjem ponovljenom suđenju bio razdvojen, presudom iz 2017. bila je nepravomoćno osuđena na godinu i dva mjeseca zatvora, no tu je presudu ukinuo Vrhovni sud. Sada je na ponovljenom suđenju, ostala kod svojih ranijih obrana. - Nisam nikome osobno dala nikakav dar ili poklon za bilo kakvo kazneno djelo koje mi se stavlja na teret - kazala je A. Mužic. Prije no što je iznijela obranu, razmatralo se pitanje njezine sposobnosti da nazoči suđenju za što je po stavu dvoje vještaka bila sposobna, dok je njezina obrana tražila da se suđenje prekine zbog zastare. Tvrde, da ako su točni navodi optužnice da je Ana Mužic dala mito Milanu Ćevidu, da je to sigurno bilo prije 4. srpnja 2008., kada su oboje bili uhićeni. Po stavu obrane, to bi značilo da je kazneno djelo već bilo gotovo, no sud nije dijelio taj stav. USKOK tereti Anu Mužic da je sudjelovala u davanju mita kako bi prošla ispit na koji je izlazila osam puta.

Tereti ju se i da je znala da će Ćevid od Julijane Ljubić, koja je bila šefica referade tražiti da u evidenciju uvede da je Mužic na ispit išla sedam, a ne osam puta, što je bitno jer se nakon osmog puta izlazi pred ispitnu komisiju. Optužena je i da je znala da će Ćevid dogovoriti s profesorom Jadrankom Gorgonom da joj se u indeks upiše prolazak ispita. Prema dogovoru, trebala je naučiti dvije točne rečenice, no na ispitu se nije pojavila jer je bila uhićena. Tužiteljstvo je u završnom govoru navelo kako smatra da je dokazano da je optužena dala mito za prolazak na ispitu, što među ostalim proizlazi iz snimki tajno snimljenih razgovora. Obrana pak tvrdi da ona s tim nema veze, a u nekom trenutku su tražili da se sasluša njezin otac, koji je na ranijem suđenju koristio blagodat i nije svjedočio. Sada se predomislio i on je navodno trebao iskazivati tko je Ćevidu dao novac. No prijedlog da se sasluša otac optužene, sud nije prihvatio, a nepravomoćna presuda bi trebala biti objavljena danas u 13 sati.

Što se tiče njezinih suoptuženika iz tog spisa, njima je treće ponovljeno suđenje okončano u travnju. Tom presudom je Deša Mlikotin Tomić, koja je 2008. bila redovna profesorica trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu i tadašnja predsjednica ondašnje varijante Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa je nepravomoćno uvjetno osuđena na godinu dana zatvora uz rok kušnje od tri godine. Osim nje, opet je nepravomoćno osuđen i Milan Ćevid i to na dvije godine zatvora, dok je Jadranko Grgona, koji je također u vrijeme uhićenja bio profesor na Ekonomskom fakultetu, nepravomoćno osuđen na godinu i pol dana zatvora. Osuđeni su jer su, prema optužnici ili uzimali mito ili posredovali u uzimanju mita, kako bi pojedini studenti prošli ispit, bez obzira na stvarno pokazano znanje. No kako se afera Indeks razvija, moguće je da će Grgonu i Ćevida od zatvora spasiti zastara, koja za većinu kaznenih djela obuhvaćenih optužnicom nastupa u rujnu ove godine, a teško da će presuda do tada postati pravomoćna. Što se tiče Mlikotin Tomić, za mito za koje se ona tereti, zastara nastupa za koju godinu, pa će valjda to tromom hrvatskom pravosuđu biti dovoljno vremena za pravomoćno okončanje maratonskog procesa.

Afera Indeks počela je masovnim uhićenjima 2008., koja su na koncu rezultira podizanjem optužnice protiv 21 osobe koje je USKOK optužio za zlouporabu položaja, primanje i davanje mita te protuzakonito posredovanje. Prvu nepravomoćnu presudu zagrebački Županijski sud donio je u veljači 2010. i njome je petero optuženika bilo osuđeno na zatvorske kazne, 14 na uvjetne kazne, dok je dvoje optuženih bilo oslobođeno optužbi. Tom presudom Mlikotin Tomić je bila osuđen na 14 mjeseci zatvora i trogodišnju zabranu obavljanja profesorske dužnosti. Međutim u ožujku 2013. tu je presudu ukinuo Vrhovni sud zbog bitnih povreda kaznenog postupka, uključujući nezakonito prikupljene dokaze tajnim praćenjem i prisluškivanjem. Slična situacija ponovila se i 2017. kada je na ponovljenom suđenju 11-ero optuženika osuđeno, dok ih je šestero oslobođeno optužbi. Među osuđenima je bila i Mlikotin Tomić koja je zbog zlouporabe položaja i primanja mita bila osuđena na godinu dana zatvora koji joj je zamijenjen radom za opće dobro. Milan Ćevid je bio osuđen na dvije godine zatvora te oduzimanje 2600 eura, dok je Jadranko Grgona bio osuđen na godinu i pol dana zatvora. Ostali kojima su tada bile izrečene osuđujuće kazne bili su osuđeni na uvjetne kazne od četiri mjeseca do godinu i dva mjeseca zatvora.

No do 2022. kada je Vrhovni sud konačno odlučio o žalbama, dio te presude, i oslobađajući i osuđujući je otišao u - zastaru. Obrazloženje s Vrhovnog suda, na koji je spis dospio 2018. tada je bilo da je do "zastare došlo jer se postupak vodio dugo s obzirom na to da je riječ o opsežnom predmetu u kojem je već bila donesena presuda koja je ukinuta". Među točkama optužnice koje su tada otišle u zastaru, bile su i dvije koje su se odnosile na Mlikotin Tomić, dok je za treću određeno novo suđenje. Međutim prije toga, ponovo se raspravljalo o (ne)zakonitosti tajnih mjera, jer su obrane tražile da se ti dokazi izdvoje iz spisa kao nezakoniti. Tvrdili su da nalozi suca istrage nisu valjano obrazloženi. Za pravo im je dao Vrhovni sud, no kasnije su zagrebački Županijski sud i Visoki kazneni sud (VKS), zauzeli drugačiji stav. I tajne snimke su u studenom 2024. proglašene zakonitom dokazom te su korištene tijekom ponovljenog suđenja, trećeg, kao što su korištene i tijekom prva dva.