U nezakonitom boravku u članicama Europske unije lani je zatečeno 719.395 državljana trećih zemalja. U usporedbi s 2024. godinom, kada je u EU evidentirano oko 918 tisuća stranaca izvan EU u nezakonitom boravku, bilježi se pad neregularnih migracija. Međutim, Unija i dalje ima problema s vraćanjem stranih državljana koji nemaju pravo ostati na njezinu teritoriju u treće zemlje.
U posljednje dvije godine EU je znatno pooštrio pristup neregularnim migracijama. Prema usvojenom Paktu o azilu i migracijama, čija se puna primjena očekuje tijekom ove godine, uvedene su strože kontrole na granicama te identifikacijsko, zdravstveno i sigurnosno skeniranje tražitelja azila. Cilj Pakta je i brže vraćanje odbijenih tražitelja azila.
U Hrvatskoj 20.000 migranata u nezakonitom boravku: Evo koja je skupina najbrojnija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Velika preobrazba Češke: zemlja automobila postala vojna sila
Sektor koji je desetljećima bio na marginama gospodarskog interesa postao je jedan od ključnih stupova češkoga gospodarstva te važan čimbenik vanjske politike
'Narod očito ne želi promjenu. Da želi, ne bi nakon svih afera rejting stranaka ostajao isti'
Jedan od najotvorenijih kritičara ekonomske politike Hrvatske i EU
Kako se katolički Frankenstein okrenuo protiv svojih tvoraca
Karasova propovijed otvara pitanje: što se dogodilo s Crkvom u kojoj je za zagovaranje samostalnosti žena potrebna hrabrost?
Možemo je zaustavio dominaciju SDP-a,no može li Most nadesnici ugroziti HDZ
Možemo je uspjela dovesti do promjena u političkom pejzažu, dok se Most nada da će preuzeti dio podrške birača od HDZ-a i SDP-a. U hrvatskoj političkoj areni, gdje su dominacija i identifikacija s strankama ključni, ova situacija može otvoriti nova pitanja o budućnosti stranačkog sustava.
Energiju sam možda naslijedila od prabake koja je rodila dvadesetero djece. Žilava sam
Grafičarka i pionirka metode infracrvenog slikarstva u povodu retrospektive u Klovićevim dvorima govori o odrastanju uz oca Alberta Kinerta, izlasku iz njegove sjene, šezdeset godina ljubavi s Vilkom Žiljkom i slobodi koju nije htjela žrtvovati za uspjeh
Na granicama žestoke kontrole ulaska, a migranti žestoko udaraju izvan graničnih prijelaza krećući se po šumama i gorama. Prelaze rijeke, utapaju se, švercaju se u zatvorenim kamionima i šleperima, guše se, ginu, ali i dalje napreduju, odustajanja nema. Cilj migranata se mora ostvariti, po svaku cijenu. Granice se strogo kontroliraju a na graničinim službenim prijelazima ih nema. Pa na što onda trebamo usmjeriti i snažno pojačati? Pa naravno, hrvatske granice u potpunosti. A ne da nam prelaze granice kao ovce a onda traže azile i ostanak u Hrvatskoj. Ako se tako nastavi, Hrvatska i Hrvati će izgubiti svoj identitet. Migranti trebaju imati bliske susrete s policijom koja ih odmah vraćati nazad. Gdje god da se pojave izvan službenog graničnog prijelaza, nazad. Migranti neće stati nikada, sve dok ne napuče Hrvatsku a Hrvati se isele negdje gdje će ih netko htjeti primiti.