Austrijska Državna agencija za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), objavila je u petak da je samo od lipnja i srpnja ove godine, dakle u samo tri mjeseca, od posljedica ekstremnih vrućina umrlo gotovo 1.000 ljudi u Austriji. Šokantan rekord, i do sada najveći zabilježeni broj smrtnih slučajeva za to razdoblje, povezan s ekstremnim vrućinama. Posljedice klimatskih promjena postaju sve vidljivije i u Austriji, postavljajući nove izazove za mnoga društvena područja, prvenstveno za zdravstveni sustav. Prema najnovijoj AGES-oj analizi, broj smrtnih slučajeva za tromjesečno ljetno razdoblje od lipnja do kolovoza procjenjuje se sa 95 postotnom sigurnošću na 995. Bez mjeseca rujna.
Ova procjena za ljeto 2026. godine znatno je viša od prethodne rekordne vrijednosti za razdoblje od lipnja do kolovoza 2024. godine. Tada je prema AGES-ovoj procjeni 948 osoba u Austriji umrlo od posljedica ekstremnih vrućina. U 2025. godini ta je brojka iznosila 428. Od 2017. godine, godišnje procjene za razdoblje od lipnja do kolovoza kretale su se između 324 u 2020. godini i 948 smrtnih slučajeva u 2024. godini. Tragičan rekord od gotovo 1.000 preminulih od posljedica ekstremnih vrućina, od lipnja do kolovoza ove godine govori o “najtoplijem ljetu u 260-godišnjoj povijesti mjerenja” u Austriji, ističe se u izvješću. Novi temperaturni rekordi zabilježeni su na više od 100 mjernih postaja Geosphere Austria. Prvi put, od početka mjerenja prije 260 godina temperatura se je u ovoj alpskoj zemlji popela čak iznad 41 stupanj Celzija.
Novi rekord u broju ekstremno vrućih dana dosegnut je 5. kolovoza ove godine u Bad Deutsch-Altenburgu u Donjoj Austriji, s temperaturom od 41,2 Celzijeva stupnja. Osim toga, zabilježena su tri uzastopna dana s temperaturama od najmanje 40 Celzijevih stupnjeva. Ovogodišnji srpanj također je bio iznimno vruč, s 40,3 stupnja Celzija. Time je srušen prethodni srpanjski rekord u Austriji iz 1983. godine. U lipnju je granica od 35 stupnjeva dosegnuta ili premašena na otprilike polovici od 277 meteoroloških postaja u Austriji. AGES ističe da je riječ o procjenama za navedeno razdoblje od lipnja do kolovoza, te da se brojke naknadno mogu razlikovati od prethodno objavljenih brojki.
Ove se brojke temelje na znanstvenom modelu procjene, koji je razvio AGES. Uz opasku kako se broj ljudi koji umiru zbog ekstremnih vrućina ne bilježi izravno. To je zato što se “ekstremno visoke temperature zraka”, rijetko navode kao izravni uzrok smrti u službenim dokumentima i bazama podataka. Međutim, liječnici se tijekom ljeta susreću sa situacijom da ekstremne vrućine mogu pogoršati zdravstveno stanje ljudi koji boluju od srčanih i plućnih bolesti. Zato se za izračun broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama koriste statistike prekomjerne smrtnosti. Međutim, kako navodi austrijski dnevni list “Krone Zeitung”, ne pate u Austriji samo ljudi od ekstremnih vrućina i nedostatka oborina nego i ledenjaci. Istraživači iz 11 institucija, uključujući sveučilišta u Grazu, Salzburgu i Innsbrucku, kao i Austrijsku akademiju znanosti i GeoSphere Austria, izmjerili su i mapirali sve austrijske ledenjake. Rezultat je šokantan! Od 415 četvornih kilometara koji su bili prekriveni ledom sredinom 2000.-ih, ostalo je samo još 285 (raspon +/- 12 kvadratnih kilometara). Povlačenje i nestanak ledenjaka više je nego očito. Neki, prije svega manji ledenjaci su izgubili i više od 80 posto leda.