Stotinjak tisuća mladih koji godišnje maturiraju nakon srednje ili diplomiraju nakon fakulteta država planira staviti pred neobičan izbor. Ako nisu te sreće da se odmah zaposle, a ne žele besposličariti na burzi, daje im se mogućnost da se godinu ili dvije stručno osposobljavaju na teret svojih roditelja. Radili bi bez plaće, radna verzija zakona ne spominje plaćanje naknade ni za prijevoz ni za topli obrok, a jedina financijska obveza tvrtki prema njima bilo bi plaćanje mirovinskih doprinosa.
Malo je koji prijedlog naišao na kritike koje se kreću od oštrih ocjena da Kukuriku koalicija vraća robovlasnički rad, romantičarskog podsjećanja na radne akcije do ozbiljnih prigovora stručnjaka da je autor promašio cilj. Tako sociolog Teo Matković, koji iza sebe ima doktorat o zapošljavanju mladih, kaže da je prijedlog ‘stručnog osposobljavanja’ poguban upravo za mlade ljude jer se na njih prebacuje sav teret neuspjeha obrazovnog sustava i tržišta rada. Mladi nisu bez posla samo zbog krize već i zato što se školuju za zvanja i zanimanja koja nitko neće. To što će ih okolnosti možda natjerati da rade besplatno godinu ili dvije neće im otvoriti, već zatvoriti tržište rada, jer će uvijek biti mlađih koji će uskočiti na njihovo mjesto. Nije predviđena ozbiljnija kontrola, niti postoji jamstvo da se ‘usavršavanje’ neće pretvoriti u legalno izrabljivanje.
– Većina zemalja pruža neke olakšice koje snižavaju cijenu rada osobama bez radnog iskustva, no najčešće je to “niži minimalac” u prvoj godini – kaže Matković koji je kritičan i prema prijedlogu da tvrtke za novozaposlene ne plaćaju zdravstveni doprinos dvije godine.
Prijedlog trenutačno izgleda “besplatan”, ali godišnje bi on mogao donijeti milijardu kuna manje novca u sustav zdravstva i u proračun. Pametne države čine suprotno, povećaju doprinose za rad na određeno kako bi potaknule tvrtke da zapošljavaju na stalno. Tek nakon žestokih reakcija javnosti, sindikalci su Vladin prijedlog nazvali povratkom u robovlasništvo, a analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević pribojava se da bi predloženo volontiranje i dvogodišnje smanjenje doprinosa moglo stvoriti niz devijacija. Da bi dobili oslobođenje od doprinosa, tvrtke neće smjeti otpuštati starije, pa time neće ni zapošljavati mlade. Dopusti li im država da ih angažiraju bez kune plaće, neće imati ni potrebe za tim.
Mrsić: Nakon faksa volontirao sam za topli obrok i mirovinsko
Velik interes javnosti izazvao je prijedlog novog zakona o poticanju zapošljavanja koje je objavio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Posebnu pozornost privukao je prijedlog o “stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa” za sva zvanja prema kojem bi svi poslodavci, i država i javni sektor i privatnici, dobili pravo da s mladim ljudima zaključuju ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Stručno osposobljavanje za mlade s visokom stručnom spremom može trajati jednu godinu, a za obrtnička zanimanja dvije godine.
>>Kako Mrsić misli zaposliti mlade? Radom bez plaće!
Taj je prijedlog ministar Mrsić dodatno objasnio na svojem Facebook-profilu.
– Namjera je Vlade RH pomoći nezaposlenim mladim ljudima poboljšanjem njihove pozicije na tržištu rada. U situaciji kada poslodavci pri zapošljavanju prednost daju osobama s iskustvom, pokušali smo ponuditi nezaposlenima da dođu do prijeko potrebnog radnog iskustva, prime za svoj trud stipendiju i upišu godinu do dvije mirovinskog staža – napisao je Mrsić te dodao:
– S druge strane, poslodavcima koji uredno podmiruju obveze prema svojim zaposlenicima i državi te nisu otpustili "skupu" da bi zaposlili "jeftinu" radnu snagu, omogućili smo da bez zasnivanja radnog odnosa sudjeluju u izobrazbi svojih, vjerojatnih, budućih kadrova.
Nezaposleni koji budu sudjelovali u programu primali bi 1600 kuna mjesečne stipendije, a poslodavac bi im plaćao obvezno, mirovinsko osiguranje, napomenuo je Mrsić.
– Iznos stipendije nije velik, ali je u ovom trenutku maksimum koji možemo ponuditi. Alternativa je ostanak na burzi rada i gubitak u utakmici za radno mjesto zbog nedostatka potrebnog iskustva. I na kraju, i sam sam po završetku studija godinu dana stažirao, odnosno volontirao za topli obrok i plaćeno mirovinsko – zaključuje ministar.
"Moderno robovlasništvo nad mladim ljudima"
Dodajmo da su ti Mrsićevi prijedlozi izazvali podijeljena mišljenja Facebook-korisnika. Tako je Rada H. napisala da bi se mogli pronaći i neki drugi načini stimuliranja poslodavaca da primaju mlade ljude bez radnog iskustva.
– Znam da su mladi očajni i da će pristati na sve jer nemaju baš neki izbor, ali ovo je moderno robovlasništvo nad mladim ljudima i ne sviđa mi se – komentirala je Rada H.
Morana V. bila je drugog mišljenja te je pohvalila prijedlog:
– Bolje išta nego ništa. Mnogo mojih kolega nakon završenih fakulteta sjedi kod kuće ili rade kod privatnika samo da nisu kod kuće, neprijavljeni i bez kune naknade, a staž im ne ide, pa ne mogu odraditi ni državne, stručne ili pravosudne ispite.
@drug tito: Da li ti tvrdis da je u SFRJ bilo bolje?