Tuširanje i brijanje zagađuju Zemlju

Uoči konferencije u Kopenhagenu o klimatskim promjenama, čovječanstvo se suočava s najgorim dosadašnjim scenarijima globalnog zagrijavanja. Ovakav je kataklizmičan zaključak to mračniji što ga nije izrekao bilo tko, nego Mojib Latif, njemački meteorolog i član UN-ova Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), u svojoj posljednjoj knjizi “Klimatski izazov: što nam je sada činiti”.

Zagrijavanje oceana
Dapače, on je naveo i to da IPCC dosad uopće nije računao s najgorim scenarijima, kojima se već podulje naveliko bave mnogi istraživački instituti u svijetu. Još donedavno svako predviđanje porasta razine mora od metra i pol do kraja stoljeća osuđivano je kao “senzacionalističko”, no danas se priznaje da morska razina u godini raste oko tri milimetra, što bi do kraja stoljeća iznosilo čak i više od prijašnjih spornih 150 cm.

Kad je riječ o globalnom zagrijavanju od dva ili tri Celzijeva stupnja do 2100, često se zaboravlja da se oceani zagrijavaju sporije te da bi takav razvitak događaja u kopnenim područjima mogao pridonijeti rastu temperature i do 10 stupnjeva. Nedavno je direktor ruske državne meteorološke agencije Aleksander Bedritski izjavio da bi zemljama u hladnijim područjima takva budućnost donijela neke pozitivne promjene poput ušteda u sezoni grijanja.

Ljudska emisija
A zanimljiv je, i šokantno djeluje, dnevni ritam emisije CO2 svakoga od nas. On izgleda otprilike ovako: U 7 ujutro budilica 23 grama CO2. U 7.15 tuširanje 2300 grama, brijanje 1 gram, sušilo za kosu 54 grama. Doručak u 7.30: kruh 60 grama, marmelada 48 grama, struja 25 grama, maslac 480 grama, kava 130 grama, hladnjak 1100 grama. U 8.15 javni prijevoz 265 grama, a novine još toliko.

Na poslu u 9.00 PC i ostali aparati 1055 grama, telefon 340 grama. Kod kuće: peglanje 1550 grama, usisivač 1165 grama. Ručak u 20 sati odrezak 3325 grama, krumpir 2750 grama. Potom TV 120 grama i DVD 40 grama. Ukupno 15 kg i 96 grama ili 5,5 tona godišnje, i to bez grijanja i automobila.