Tunel Gaženica – Ugljan isplatio bi se za 7 godina

HDZ ne odustaje od projekta podmorskih tunela koji bi spojili jadranske otoke, jer smatraju da je to idealno rješenje za razvoj turizma i života na otocima. I druge zemlje posljednjih godina odlučuju se za gradnju tunela jer je to u brojnim slučajevima jeftinije rješenje od gradnje mosta, a tvrde to i svjetski stručnjaci, koje će se u svibnju moći čuti u Dubrovniku na svjetskom kongresu "Tunelogradnja na Mediteranu".

Građevinski stručnjaci su nedavno za časopis "Građevinar" izračunali da bi gradnja tunela bila upola jeftinija od gradnje pelješkog mosta. – Podvodni tuneli su samo jedan u nizu strateških investicijskih projekata koje je HDZ pripremio kao pokretač gospodarskog oporavka i koji nisu zamišljeni, kako neki namjerno krivo interpretiraju, da bi se država bavila poduzetništvom i ekonomijom, nego da budu kotač zamašnjak hrvatskih poduzeća koja će biti uključena u realizaciju – kaže predsjednik Odbora za gospodarstvo HDZ-a i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Marko Kolaković.

Projekt tunela Gaženica – Ugljan već je u poodmakloj fazi realizacije. Kako je računica pokazala, sredstva uložena u gradnju tog tunela mogla bi se vratiti već nakon sedam godina iz naplaćenog PDV-a, uz pretpostavku da se nakon gradnje tog tunela od svih 18 turističkih i poslovnih zona koliko ih ima na Ugljanu i Pašmanu, realizira njih 70 posto. Vrijednost gradnje tog projekta je oko 184 milijuna eura. Analiza je napravljena i za 72 zone na otocima Braču, Hvaru i Šolti, gdje bi se investicija prihodima od PDV-a mogla vratiti u roku od deset godina. – Malta je manja od Brača, a godišnje zaradi nešto manje od polovice ukupnih prihoda od turizma naše zemlje, pa se može zaključiti da bi tunel otocima donio velik turistički zamah – kaže Rino Jelić iz tvrtke Jelić inženjering koja projektira tunel od Zadra.

– Ako je takvo što zaista isplativo, sigurno bi bilo korisno za produljenje sezone – komentira poduzetnik Jako Andabak koji na Braču ima turistički kompleks. Kolaković kaže da su se razmotrila tri modela financiranja tunela – putem fondova EU, kreditnom linijom koja bi se vratila kroz sedam godina samo od PDV-a, te putem davanja u koncesiju poduzetnicima investitorima u turističke potencijale na otocima.

– U tom trećem, najkomercijalnijem modelu vjerojatno bi se naplaćivala tunelarina. Kalkulacije o prednostima i koristima još se obrađuju, ali takvo povezivanje značilo bi dvije temeljne prednosti za otoke i za Hrvatsku: povezivanje otoka s kopnom radi gospodarskog prosperiteta ali i demografskog oživljavanja – zaključuje Kolaković. 

>> Ugljanci: Ljudi smo a ne srdele, vozite nas trajektima u grad! 

>> Njavro: Tuneli pod morem nisu fantazija. Dadić: Preskupi su!