Tržišnu utakmicu zaborave kad treba skupljati političke poene

Dok jednim okom promatramo summit inicijative Tri mora koji se ovih dana odvija u glavnom gradu Poljske, Varšavi, u Hrvatskoj se privodi kraju produljena, superizborna, godina. U sklopu pripreme za lokalne izbore, koji se imaju održati 18. svibnja ove godine, zahuktala se predizborna kampanja, vrlo često s praksom komunikacijskih udara ispod pojasa. Tako bi moglo biti i ovoga puta, barem ako se radi o Gradu Zagrebu. No, krenimo redom. Studija Atlantskoga vijeća (Atlantic Councile) od prije otprilike jednoga desetljeća označila je prostor između Jadranskoga, Baltičkoga i Crnoga mora kao liniju razdvajanja između kolektivnog zapada i onoga što su ideolozi koji su se okupljali oko Kremlja Vladimira Putina smatrali ruskom sferom utjecaja, Euroazijom ili ruskim svijetom. U političkom, geopolitičkom, ekonomskom i energetskom smislu. Sukladno tomu, u vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, i naše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, u kontekstu aneksije Krima, pokrenuta je inicijativa Tri mora. Samom agresijom na Ukrajinu ovo je područje, premda sastavljeno od zemalja raznorodnih interesa, od kojih su neke izrazito naslonjene na Rusiju u energetsko-resursnom smislu, dobilo na važnosti, pa su neki od projekata, poput terminala za ukapljeni plin u Gdanjsku i na Krku te Jadranskog naftovoda, postali strateški za opskrbu i diverzifikaciju opskrbe ovog dijela Europe.