Sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog koji se održao u Ovalnom uredu Bijele kuće bio je srdačniji od svađe dvojice čelnika kojoj je svijet svjedočio prošli puta, no javnost je doznala relativno malo konkretnih pojedinosti oko planova za završetak rata.
Zelenski je sa sobom poveo niz europskih lidera koji su također prisustvovali sastanku s Trumpom, i to kako bi Amerikancu prezentirali zajednički europsko-ukrajinski stav o načinu postizanja pravednog mira u Ukrajini. Ovaj sastanak dogodio se nakon što se prošlog tjedna na Aljasci Amerikanac susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji mu je prezentirao svoje uvjete za kraj rata u Ukrajini.
SASTANAK U BIJELOJ KUĆI
Trump pristao jamčiti sigurnost Ukrajini: 'Europa će podnijeti velik dio tereta'
Za Putina je ‘Donecki bazen’ (Donbas), i to cijeli, oduvijek bio ključ rata u Ukrajini, i njegovo ‘oslobođenje’, kako bi ga prikazao svojoj javnosti, bila bi simbolična pobjedaa.
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
REVOLUCIJA U POGONIMA
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
VELIKI ZAOKRET
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
RENATA RAŠOVIĆ
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Marija Miloševska
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
TOMISLAV KRASNEC
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Zna se ko je gazda! Ne obucava Anusa hrvatsku dicu bez veze, jos malo pa pravac istocni front. Gazda uvik treba konjusara i topovskog mesa...