Proces preustroja Europske unije, o kojem se špekulira već dulje vrijeme, i službeno je započeo. Nakon prethodnog dogovora Berlina i Pariza – a znamo da je za svaki ambiciozniji zahvat u osjetljivoj konstrukciji Europske unije neophodna suglasnost dviju vodećih članica – ovih je dana održan prvi virtualni sastanak ministara financija Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske, Poljske i Nizozemske. Razgovaralo se o stvaranju jače i neovisnije Unije, odnosno “Europe u dvije brzine”, kojom se želi onemogućiti da tempo europskog napretka, kako su poručili iz Berlina, diktiraju oni koji žele činiti najmanje. Dakle, planiraju se ključne promjene u pravcu jačanja suvereniteta, obrane i konkurentnosti Europe, koja mora postati otpornija u sadašnjim geopolitičkim okolnostima, i to bez potrebe za širim konsenzusom. Dvobrzinska Unija – koja, inače, već postoji, o čemu svjedoči euro i schengenski sustav – riješit će problem stalnih blokada i ucjena mađarskog autokrata Viktora Orbána, za kojega u Uniji nitko više nema strpljenja.
Trump je želio oslabiti i uništiti Europsku uniju, a zapravo će je ojačati
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Nismo više na tehnološkom dnu, no pravi ispit za robote je povećanje produktivnosti
Može li Hrvatska napredovati i kao proizvođač? Zasad smo prije svega kupci tehnologije koju primjenjujemo u vlastitoj proizvodnji
Pivo, nogomet i empatija umjesto tehnokratskog jezika: Kako je Burnham 'okrenuo' Britaniju u samo tri mjeseca
Burnham voli glazbu, nogomet, pubove i druge stvari iz svakodnevnog života, što je u suprotnosti s njegovim elitističkim i bogatim prethodnicima
Za koga se gradi stadion – za elitne arhitektonske krugove, japanske turiste ili navijače?
Dok čitava Europa već trideset godina gradi kompaktne, zatvorene i akustične arene u kojima se stvara efekt "kotla" i zadržava navijački zanos, struka je u Zagrebu odlučila učiniti upravo suprotno
Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo
Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna
O predsjednicima Republike koji su ponovo poželjeli biti premijeri
Dogodila se činjenica da u Hrvatskoj imamo predsjednika koji je pokušao nešto što nije čak ni ruski predsjednik Vladimir Putin, a sada ni Vučić
Istina, Europljani su sada 2x ujedinjeniji nego prije dolaska trumpa na vlast....