Nacrt novog Ovršnog zakona pušten je na javno savjetovanje prvog radnog dana ove godine i savjetovanje će ostati otvoreno do 1. veljače 2019. Dotad sve zainteresirane strane, ali i svi ostali koji imaju neko mišljenje o sadržaju prijedloga zakona mogu dati svoje komentare, primjedbe i prijedloge, a očekivana objava izvješća o e-savjetovanju planirana je za 28. veljače.
Kao što se očekivalo, Ministarstvo pravosuđa je glavnu proceduru donošenja zakona tempiralo za izbornu godinu, uoči predsjedničkih i izbora za EU parlament, odugovlačeći cijelu prošlu godinu taj proces jalovim mjerama kojima je dobivalo na vremenu statističkim maskiranjem stvarnog stanja.
Ne zanimaju ih dobri primjeri
S obzirom na to da je već sad evidentno da će zakon generirati nove probleme i dodatno zatrpati sudove, a većinu starih neće riješiti, pravo je vrijeme da se zainteresirani uključe i na web-stranici https://esavjetovanja.gov.hr potraže naslov "Sudjelujte u javnim savjetovanjima" te pod njim opciju "Pregled otvorenih javnih savjetovanja" i očituju se komentarom u podrubrici "Savjetovanje o nacrtu prijedloga ovršnog zakona".
Premda se Ministarstvo pravosuđa moglo ugledati na učinkovitiju, pravedniju i jeftiniju ovršnu praksu u Sloveniji ili Austriji, sustav e-ovrha kakav je predviđen kod nas svjetlosnim je godinama daleko od postizanja tog efekta, a umjesto radikalnog pojeftinjenja postupka koje je novi Ovršni zakon trebao donijeti, izmjenom Zakona o ovrsi nad novčanim sredstvima, ljetos je, uvođenjem predujmova, početni trošak koji plaćaju vjerovnici i u slučaju naplate prebace na dužnika, povećan s dosadašnjih 200 kn na više tisuća kuna.
Ojačat će uloga Fine
Suvislo poboljšanje doći će iz osiguranja procedure obavještavanja dužnika o provođenju ovrhe koja bi trebala omogućiti da se više ne događaju ovrhe nad građanima koji za to ni ne znaju dok ne shvate da im je račun blokiran. Ovrhe nad plaćama više neće provoditi poslodavci i povećat će se raspon neovršivih primanja na božićnice, regres i ostale primitke koji nisu osnovni dohodak, no ojačat će uloga Fine čijih bezbroj naknada, koje nemaju uporište u stvarnim troškovima, dodatno povećavaju dug blokiranih, kao i troškovi javnih bilježnika, odvjetnika...
Zakon se ne bavi niti reguliranjem otkupa dugova i agencijama koje to rade pa se neće riješiti niti problem paralelnih ovršnih postupaka koji nisu rijetkost. Ni na razmatranje nisu uzeti prijedlozi promjene redoslijeda naplate, pristigli i iz Hrvatske odvjetničke komore, kojima bi se prvo otplaćivala glavnica duga, a tek potom kamata, a da se ne govori o ideji ograničavanja kamata na visinu glavnice, što je postojalo još u rimskom pravu.
>> Pogledajte što sudski vještak kaže o strožim kaznama za prekršitelje u prometu
Treba ukinuti Finu izbaciti iz igre javne bilježnika, zabraniti ovrhe. Dugove plaćati prema visini zarade na rate. Kao što je u Austriji Sloveniji, Njemačkoj. Narod ne bi bježao iz Hrvatske kad bi osjetio da ga država štiti što je po ustavu i zajamčeno.