Kuhari, konobari, pomoćni kuhari, sobari, spremači, recepcioneri, barmeni, šankeri i brojni drugi radnici u turizmu i ugostiteljstvu i ove su godine iznimno traženi diljem Dalmacije. Već i letimičan pogled na mrežne stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i specijalizirani portali za otvoreni sezonski rad otkrivaju stotine radnih mjesta. Nedostatak radne snage vidljiv je i u svakodnevici: šetnja Splitom i okolnim mjestima otkriva brojne natpise na ugostiteljskim objektima: "Tražimo konobara/icu, kuhara, pizza majstora…" Poslodavci radnika pokušavaju privući na različite načine. Pojedine hotelske kuće, poput Ole u Segetu Donjem, organiziraju dane otvorenih vrata zainteresiranima koji predstavljaju radna mjesta, uvjete rada i mogućnosti zapošljavanja te im omogućuju predaju životopisa na licu mjesta. Bivši splitski gradonačelnik Željko Kerum putem Facebooka traži kuhare i konobare za svoja tri ugostiteljska objekta u Splitu, Kaštelima i Rogoznici, nudeći, kako ističe, "vrhunsku plaću i ostale uvjete".
– Iz svakodnevne komunikacije s ugostiteljima vidimo da potražnja za radnom snagom nadmašuje ponudu na domaćem tržištu rada, pa će se dio potreba i ove sezone pokrivati zapošljavanjem stranih radnika. Iako se turistička potražnja posljednjih godina postupno produljuje, ljetni mjeseci i dalje znatno odstupaju po intenzitetu poslovanja, zbog čega svake sezone postoji potreba za dodatnom radnom snagom – pojašnjava Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva dva mjeseca 2026. godine poslodavci iz djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane prijavili su ukupno 5802 slobodna radna mjesta, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo 6443. Riječ je o padu od oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Najtraženiji su bili konobari, koji čine 23,7 posto svih traženih radnika u toj djelatnosti, zatim kuhari (13,7 posto), pomoćni kuhari (8,7 posto), sobari i sobarice (7,2 posto), pomoćni konobari (6,1 posto) te recepcioneri (5,7 posto). Među češće traženim zanimanjima nalaze se i kuhinjski radnici, čistači, dostavljači te barmeni.
– Trenutačno je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje aktivno oko 19.700 oglasa za zapošljavanje u različitim djelatnostima, pri čemu se znatan dio odnosi upravo na turizam i ugostiteljstvo, osobito uoči početka sezone. U idućem se razdoblju očekuje dodatno povećanje potreba poslodavaca, posebno za konobarima, kuharima i sobaricama – ističu iz Zavoda.
Kako potražnja za radnom snagom i dalje premašuje ponudu, i ove će sezone na Jadranu raditi strani radnici. U Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj navode kako je u prva dva mjeseca 2026. godine izdano 885 dozvola za boravak i rad u sektoru turizma i ugostiteljstva, što je 157 manje nego u istom razdoblju lani. Najviše dozvola izdano je državljanima Filipina, Bosne i Hercegovine i Nepala. – Broj izdanih dozvola u ovom trenutku ne mora nužno odražavati konačne potrebe za sezonu jer se zahtjevi često podnose u valovima kako se sezona približava – napominje Jelena Tabak.
Dodavanje kako se dio razloga može povezati izmjenama Zakona o strancima koje su stupile na snagu prošle godine, zbog čega se poslodavci i institucije i dalje prilagođavaju novim postupcima. – Dio ugostitelja upozorava i na dulje trajanje postupka izdavanja dozvola, osobito u turistički najaktivnijim sredinama poput Splita, što može utjecati na dinamiku zapošljavanja. Istodobno, neki poslodavci pokušavaju popuniti radna mjesta na domaćem tržištu ili ponovno angažirati radnike koji su već radili u Hrvatskoj, pa se manji broj novih dozvola može upućivati na trend zadržavanja već zaposlenih radnika – navodi Tabak.
– Pokušavam zadržati domaće radnike jer je s njima jednostavnije, ne treba im smještaj. No zapošljavamo i ljude iz unutrašnjosti te strane, za koje imamo osiguran smještaj, a svi se hrane u restoranu. Uglavnom je riječ o istoj ekipi iz godine u godinu – kaže vlasnik jednog trogirskog restorana. Što se tiče radnih uvjeta, mnogi poslodavci nude besplatan smještaj i prehranu, a zadržavanje napojnica, koje u vrhuncu sezone mogu doseći i visinu plaće, postalo je standard. Neki nude i dodatni bonus na kraju sezone.
– Uvjeti su dobri, plaća nije loša, ali problem je što sezona traje kratko. Ne možeš od nekoliko mjeseci konobarenja na Jadranu živjeti cijelu godinu – kaže konobarica iz okolice Mostara s dugogodišnjim iskustvom rada na Makarskoj rivijeri.
Velikim hotelskim kućama ipak je nešto lakše jer raspolažu vlastitim smještajnim kapacitetima za radnike i mogu ponuditi stabilnije uvjete. – U praksi različiti tipovi poslodavaca nude različite modele rada. Veliki hotelski sustavi lakše osiguravaju smještaj i prijevoz jer zapošljavaju veći broj sezonskih radnika i raspolažu vlastitim objektima, dok se manji restorani natječu fleksibilnijim radnim okruženjem, manjim timovima i osobnim pristupom zaposlenicima. Plaće i osnovni uvjeti, poput slobodnih dana, danas su uglavnom izjednačeni. U konačnici, radnici biraju ono što im najviše odgovara, pa oba modela pronalaze svoje zaposlenike – zaključuje Tabak.
Napominjemo kako je važan proces koji predstavlja ugostiteljstvo u kontekstu radne snage, kao i drugim djelatnostima, prijenos Direktive o transparentnosti plaćanja u lipnju ove godine. – To znači da ćemo morati jasno definirati svako radno mjesto, precizno odrediti i normirati radne procese. Takav će pristup dodatno profesionalizirati sektor, podići kvalitetu usluge te dugoročno ojačati stabilnost i održivost radne snage – poručuje Tabak. Na kraju, možemo zaključiti kako je i dalje ključ uspješne sezone pronaći, zadržati i adekvatno platiti ljude bez kojih turizam ne može funkcionirati.
Zemlja kuhara, konobara i sobarica. Napredak se jasno očituje.