Picula: Hrvatska je jedina članica izvan Schengena koja je izložena valovima izbjeglica

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula sudjelovao je u utorak u raspravi o zaključcima Europskog vijeća 23. rujna, priopćio je njegov Ured. U debati su sudjelovali i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Picula je poručio da je ''Hrvatska jedina članica EU koja je izložena valovima izbjeglica, a da istodobno nije i dio schenghenske zone''.

– Umjesto solidarnosti suočeni smo s političkim harassmentom, bodljikavom žicom i militarizacijom granice od druge članice EU. Sve se, dakle, svodi na pitanje u kakvoj vrsti društva želimo živjeti i kakvu sliku o sebi Europska unija želi u svijetu – dodao je.

Hrvatski europarlamentarac obratio se i predsjedniku Europske komisije Junckeru.

– Gospodine Juncker, predstavljajući svoj program rekli ste kako EU ima 29 članica. Prostor 29. članice nije nimalo imaginaran jer ga čine nezaposleni i obespravljeni Europljani. Danas tim nesretnim skupinama slobodno možemo dodati i – izbjeglice – rekao je.

Picula je istaknuo da u današnjem svijetu nema više lokalnih ili regionalnih kriza jer sve imaju potencijal globalne krize te da izbjeglička kriza u Europi to itekako potvrđuje.

– Europska unija očito je unutar sebe podijeljena oko ovog problema – samo pet članica prihvaća oko sedamdeset posto izbjeglica! Kriza nas je stavila pod velik pritisak i time što je istaknula kako EU institucije funkcioniraju dobro u uobičajenim uvjetima, ali loše i sporo reagiraju na iznenadne probleme – zaključio je Picula.

Radoš: Schengenski režim se na vanjskim granicama EU-a potpuno raspao

Zastupnik HNS-a u Europskom parlamentu Jozo Radoš u raspravi na plenarnoj sjednici o izbjegličkoj krizi naglasio je da je ta kriza pokazala slabosti zajedničkih europskih politika, priopćio je ALDE.

Kazao je da politika azila nije politika.

- To je tek protokol koji se ne poštuje. Schengenski režim se na vanjskim granicama EU-a potpuno raspao, a na unutarnjim granicama je dijelom suspendiran. Sjećam se krize devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije. Tada je Hrvatska, s trećinom okupiranog teritorija i izložena agresiji, sama riješila problem 600 tisuća izbjeglica sa svog područja i iz BiH. To je više izbjeglica nego što je u ovom razdoblju stiglo u EU-dodao je Radoš.

EU tada nije riješila problem rata u BiH. To je riješila jedna strana sila, upozorio je Radoš u govoru na plenarnoj sjednici EP-a, dodajući da je i danas slična situacija.

- Zemlje članice same rješavaju problem izbjeglica s kojim se suočavaju na svom području. A neke vanjske sile, u skladu s vlastitim interesima, rješavaju krizu koja je pokrenula migrantski val. I kao što je rat na području bivše Jugoslavije doveo do zajedničke sigurnosne i obrambene politike, očekujem da će i ova izbjeglička kriza dovesti do novih, boljih zajedničkih europskih politika- poručio je Radoš.