Nakon tragedije koja se u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko dogodila nekoliko dana prije Božića, jedna od prvih mjera zaštite bilo je angažiranje zaštitara u školama. Oni su sad otišli u prošlost, a od ove školske godine zamijenit će ih posebno obučeno osoblje – operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu. I to ne samo u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj.
Problemi sa suglasnošću
Od početka nastave, međutim, prošla su gotovo tri tjedna, no tek šačica škola dosad je uspjela angažirati minimalno jednog "operativca". U Zagrebu su ih, točnije, zaposlili u oko 40 od 117 osnovnih škola, a na području cijele Hrvatske ukupno ih pedesetak.
– Na temelju odgovora zagrebačkih škola 98 od 117 osnovnih škola dosad je dobilo suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za zapošljavanje operativnog djelatnika za sigurnost i civilnu zaštitu – detaljiziraju u zagrebačkoj upravi, dok nam u resoru Radovana Fuchsa kažu da je u ovom trenutku, na razini države, odobreno 608 radnih mjesta u osnovnim i 397 u srednjim školama.
U Zagrebu su nedostatak operativnog osoblja "pokrili" tako da su na ulaze postavili spremačice, domare i drugo osoblje, a u šest škola, zbog nedostatka radnika, o trošku Grada angažirana je zaštitarska tvrtka čiji će djelatnici djecu čuvati dok ne stigne stalna zamjena. A operativni djelatnici koji su zasad zaposleni, dodajmo još, tu su tek privremeno, na ugovor od 60 dana. Razlog tomu je kašnjenje u dobivanju potrebnih suglasnosti od ministarstva, bez kojih se ne može ići u zapošljavanje stalnog "operativca".
– Škole su zahtjeve mogle poslati najranije od travnja, kad je na snagu stupio pravilnik koji uređuje ovo novo radno mjesto. Mi kolege nadali smo se da ćemo suglasnosti dobiti do kraja prošle nastavne godine, tako da novo osoblje stignemo zaposliti na vrijeme. Ona su, međutim, počela stizati tek krajem kolovoza i početkom rujna pa smo, kao vatrogasno rješenje, zaposlili privremene djelatnike jer to možemo. Upravo pripremam natječaj za zapošljavanje za stalno osoblje. Mi ravnatelji zaista smo željeli da suglasnost dobijemo ranije, ali, realno, ne vjerujem da je to bilo moguće – kazala je Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica zagrebačke OŠ Borovje te predsjednica zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
Broj operativnih radnika koji se mogu angažirati po školi ovisi o više kriterija. Konkretno, ako ustanova radi u jednoj smjeni, odobrava se jedan djelatnik, a ako je riječ o školi s dvosmjenskom, odobrava se angažman dvojice, i to jedan na puno neodređeno, a drugi na puno određeno radno vrijeme. Nisu sve škole, međutim, zadovoljne brojem djelatnika koji im je odobren pa su u tako nastali problemi u slučaju onih koji, osim matičnog, imaju i više područnih objekata. – Ističemo da su škole dobile suglasnost Ministarstva za zapošljavanjem jednog do dva operativna djelatnika čak kad je policija potvrdila Plan sigurnosti koji iskazuje potrebu za većim brojem djelatnika. Primjerice, škola koja radi na četiri lokacije (jedan matični objekt u dvije smjene i tri područna objekta) dobila je suglasnost za samo dva djelatnika, iako je Planom sigurnosti utvrđeno da ih je potrebno više. Sve takve škole već su Ministarstvu uputile molbu za reviziju odluke i odobrenje zapošljavanja broja djelatnika utvrđenog Planom sigurnosti koji je potvrdila policija – napominju u Gradu Zagrebu.
A kako izgleda posao operativnog djelatnika? Dodirnih točaka ima sa zaštitarstvom, kaže nam Franjo Kufek, mladić koji je u OŠ Borovje u prošloj školskoj godini radio kao djelatnik privatne zaštitarske tvrtke te je suradnju sa školom sad nastavio kao privremeni "operativac".
– Radno vrijeme mi je od 7.30 do 15.30 sati, kad netko dođe, uzimam njihove podatke s osobne iskaznice te ih puštam u zgradu. Brinem se za sigurnost djece, što mi je najvažnije, a promatram i učenike, kako ne bi bilo problema. Nitko po školi ne smije hodati sam, ali u zgradu uglavnom dolaze ljudi koji su unaprijed najavljeni pa nije neki problem – kaže Kufek, koji je, poput znatnog dijela kolega iz struke, dao otkaz kako bi radio na novoj funkciji. Uvjeti su u odnosu na zaštitarski posao bolji, ističe, uključujući i plaću, a posao mu se najviše sviđa zbog stabilnosti radnog mjesta i više slobodnih dana. – Od prvog dana vidio sam da mi je ovdje dobro. Svi su me izvrsno prihvatili, volim to što imam neku svrhu i to što čuvam i pazim djecu. Uvijek mi se mogu obratiti ako nešto treba, imamo dobar odnos – dodaje Kufek. Posao neće moći, međutim, nastaviti nakon privremenog dvomjesečnog razdoblja jer ne ispunjava osnovne uvjete za ulogu operativnog djelatnika.
Za taj posao potrebno je, naime, posjedovanje kvalifikacije minimalno na razini 4.2 HKO-a, što znači četverogodišnju srednju školu, a mnogi zainteresirani kandidati, poput Kufeka, to nemaju. – To je jedan minus, znam da će se dosta zaštitara htjeti javiti, a velik broj njih ima tri razreda srednje škole. Ja razmišljam o polaganju četvrtog stupnja kako bih se mogao kvalificirati – kaže. Osim obrazovnog ranga kandidat mora imati hrvatsko državljanstvo i prebivalište u zemlji te za posao biti psihički i zdravstveno sposoban.
Ništa bez obrazovanja od 250 sati
– Iznimno, poslove operativnog djelatnika može obavljati i osoba koja nema završen program obrazovanja, ali dužna ga je završiti u roku od šest mjeseci od dana zasnivanja radnog odnosa na tom radnom mjestu, a ako ne završi program obrazovanja u propisanom roku, prestaje joj ugovor o radu – napominju u Ministarstvu. Prema kurikulumu, program obrazovanja traje 250 sati, a tijekom tog razdoblja morat će naučiti sve osnove o razvoju djece i mladih u školskoj dobi, komunikacijske vještine i pravila rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, a upoznat će se i s osnovama tehničke zaštite, zaštite od požara, eksplozije i civilne zaštite... Operativni djelatnik može obavljati i poslove domara, ložača, školskog majstora ili vozača, ako je to potrebno.
Nakon tragedije koja je shrvala cijeli Zagreb i Hrvatsku, posebice djecu, uvođenje najprije zaštitara, a zatim operativnog osoblja daje itekako potreban osjećaj sigurnosti, naglašava ravnateljica Štefok Bojadžija. – S Franjom se osjećamo bolje, znamo da smo mi i naša djeca sigurni. Angažman zaštitara u prvim mjesecima nakon događaja u Prečkom bila je izvrsna reakcija osnivača – zaključila je.