Prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina da Gerhard Schröder bude mirovni posrednik između Kijeva i Moskve, a koji je iznesen tijekom vikenda, odmah je naišao na oštro odbijanje Europske unije, njemačke vlade i Ukrajine. Iako je nekadašnji njemački kancelar dugogodišnji Putinov prijatelj i lobist za ruske interese, čak ni u Moskvi nisu mogli ozbiljno vjerovati da bi takav izbor bio prihvatljiv Zapadu. Kako piše Der Spiegel, ruskom predsjedniku je vjerojatno od samog početka bilo jasno da takav prijedlog nema nikakve šanse. Schröder je godinama blisko povezan s ruskim energetskim kompanijama, a njegova otvorena podrška Moskvi nakon početka agresije na Ukrajinu 2022. godine dovela je do toga da ga mnogi u Europi smatraju politički i moralno kompromitiranim. Europska šefica diplomacije Kaja Kallas jasno je poručila na marginama sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu: "Ako bismo Rusiji dali pravo da u naše ime imenuje pregovarača, to ne bi bilo baš mudro".
Sličan stav zauzeli su i predstavnici većine članica EU-a. Njemačka vlada je također brzo reagirala. Glasnogovornik Vlade nedvosmisleno je poručio da Schröder "ne dolazi u obzir". Još oštrije reagirao je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksij Makejew. "Osoba koja je godinama zastupala ruske interese u Njemačkoj nema ni moralnu ni političku legitimnost da danas nastupa kao posrednik", kazao je u razgovoru za Spiegel.
Analitičari smatraju da je Putinov pomalo 'nespretan' prijedlog znak rastućeg očaja u Kremlju. Rat protiv Ukrajine ulazi već u četvrtu godinu, a unatoč nekim taktičkim uspjesima ruske vojske, Moskva nije uspjela ostvariti strateške ciljeve. Putin očito shvaća da na bojištu ne može poraziti Ukrajinu u dogledno vrijeme pa traži način da pokrene pregovore.
Prošle godine američki predsjednik Donald Trump pokušao je preuzeti ulogu posrednika. Prvo se sastao s Putinom, potom sa Zelenskim, a u studenom je predstavio mirovni plan od 28 točka koji je Moskvi bio iznimno povoljan. Zelenski je tada pokazao određenu spremnost na kompromise, izjavio je da je spreman 'zamrznuti' sukob i više ne inzistira na trenutačnom članstvu Ukrajine u NATO-u. No, Trump se ubrzo preusmjerio na rat protiv Irana.
U tom vakuumu europske zemlje vide priliku. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je za „Welt am Sonntag“: "Mi smo spremni preuzeti veću odgovornost i o tome smo već u razgovoru s Amerikancima i Ukrajinom".
Berlin, Pariz i London posljednjih tjedana intenzivno rade na novom pokušaju uključivanja Europe u pregovore. Prema informacijama Financial Timesa, čelnici Europske unije pripremaju se za moguće mirovne razgovore. U njemačkim vladinim krugovima spominje se ime Frank-Waltera Steinmeiera kao mogućeg posrednika. Kao dugogodišnji šef diplomacije i sadašnji savezni predsjednik, Steinmeier osobno poznaje i Putina i Zelenskog. Međutim, i on se suočava s kritikama, posebno iz Ukrajine, baltičkih država i Poljske, da je prema Rusiji bio previše popustljiv. Iz Ureda saveznog predsjednika nisu željeli komentirati te spekulacije.
Nakon Schröderove kancelarske ere, Angela Merkel vodila je politiku prema Rusiji koja se danas u mnogim europskim prijestolnicama smatra previše moskovski orijentiranom. Ta naslijeđena reputacija dodatno otežava ulogu bilo kojeg njemačkog političara u mirovnim pregovorima. U političkim krugovima, Merkel se opisuje kao najbolja kandidatkinja za ulogu posrednice jer osobno poznaje i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Drugi faktor koji se uzima u obzir je činjenica da je već dugo izvan ureda. Ured bivše kancelarke priopćio je da do sada nisu primljeni nikakvi službeni zahtjevi u vezi s njezinim sudjelovanjem u pregovorima. Također nije odgovorio bi li Merkel bila spremna preuzeti tu ulogu u budućnosti.
Merkelicu samo ako se opametila i ako ju netko može držati pod kontrolom. Puno toga ona je kumovala što danas EU plaća ceh...