Opasne temperature mogle bi do kraja stoljeća uzrokovati 50 posto više smrtnih slučajeva u Europi, pokazalo je istraživanje, pri čemu se predviđa da će broj izgubljenih života zbog sve jačih vrućina nadmašiti broj spašenih zahvaljujući blažim hladnim periodima, prenosi Guardian. Znanstvenici procjenjuju da bi "neoptimalne temperature" mogle uzrokovati dodatnih 8.000 smrtnih slučajeva godišnje čak i u najoptimističnijem scenariju smanjenja zagađenja koje zagrijava planet. U najgorem mogućem scenariju, predviđa se neto povećanje od 80.000 smrti godišnje povezanih s temperaturom.
Ovi nalazi dovode u pitanje tvrdnje onih koji smatraju da je globalno zatopljenje korisno jer bi moglo smanjiti smrtnost uzrokovanu hladnoćom. "Željeli smo testirati tu pretpostavku," izjavio je Pierre Masselot, statističar s Londonske škole higijene i tropske medicine i glavni autor studije. "I jasno pokazujemo da će klimatske promjene dovesti do neto povećanja smrtnosti povezane s temperaturom".
Studija se temelji na prethodnim istraživanjima koja povezuju temperaturu i stopu smrtnosti različitih dobnih skupina u 854 grada diljem Europe. Ti su podaci kombinirani s tri klimatska scenarija koji prikazuju moguće promjene u strukturi populacije i temperaturi tijekom stoljeća. U svim scenarijima znanstvenici su otkrili da bi neugodne temperature mogle uzrokovati više smrti nego danas. Međutim, upozoravaju da podaci uključuju značajne nesigurnosti.
Najveći porast broja smrtnih slučajeva predviđa se u toploj južnoj Europi, posebno u mediteranskoj regiji, dok se drugi veliki porast očekuje u središnjoj Europi, uključujući Švicarsku, Austriju te dijelove južne Njemačke i Poljske. U hladnijoj sjevernoj Europi očekuje se blago smanjenje broja smrtnih slučajeva. -Na primjer, u Norveškoj bismo mogli vidjeti vrlo blagu korist. To je potpuno zasjenjeno ogromnim porastom broja smrti u južnim zemljama- rekao je Masselot.
FOTO Ovo su najljepša i najpoznatija sela u Hrvatskoj, možete li ih prepoznati po samo jednoj fotografiji?
Vrućina i hladnoća su tihi ubojice koji štete tijelu prije nego što dosegnu ekstreme koji uzrokuju hipotermiju ili toplinski udar. Smrtnost dramatično raste tijekom toplinskih valova, osobito kod starijih i bolesnih osoba, jer vruće vrijeme preopterećuje tijelo i onemogućuje odmor. Hladni periodi povisuju krvni tlak i pridonose raznim srčanim i plućnim problemima.
-Jednostavno rečeno, porast vrućih dana uzrokovat će više smrti nego što će pad hladnih dana spasiti života. Iako ovo novo istraživanje nije konačna riječ o toj temi, postavlja nove temelje analizirajući osjetljivost ljudi na ekstremne temperature po dobi i gradovima detaljnije nego dosadašnja istraživanja- izjavio je Tim Osborn, klimatolog sa Sveučilišta East Anglia, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Analiza je bila ograničena na europske gradove i nije uzimala u obzir ruralne regije, koje su manje izložene efektu urbanih toplinskih otoka, niti druge dijelove svijeta, gdje je problem vrućine još izraženiji. Ukupno, znanstvenici procjenjuju da bi u najtoplijem scenariju dodatnih 2,3 milijuna ljudi moglo umrijeti zbog opasnih temperatura u Europi između 2015. i 2099. godine. Madeleine Thomson, stručnjakinja za klimu i zdravlje iz istraživačke zaklade Wellcome, istaknula je da smrtni slučajevi predstavljaju samo jedan od opasnosti koje donosi porast temperatura.
-Ekstremna vrućina ne samo da ubija, već uzrokuje širok raspon ozbiljnih zdravstvenih problema. Povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, spontanih pobačaja i lošeg mentalnog zdravlja- istaknula je Thomson. Poricatelji klimatskih promjena tvrde da smanjenje zagađenja nije potrebno jer globalno zagrijavanje spašava živote smanjujući smrtnost uzrokovanu hladnoćom. Međutim, znanstvenici naglašavaju da će porast smrtnosti od vrućine biti puno brži od smanjenja smrtnosti od hladnoće, osobito pri višim temperaturama.
VEZANI ČLANCI
-Kada bi novi lijek s ozbiljnim nuspojavama koje uzrokuju brojne smrti bio odobren, teško da bih tvrdio da lijek spašava otprilike isti broj života ili da bi neto učinak mogao biti pozitivan unatoč mnogim smrtnim slučajevima- rekao je Erich Fischer, klimatolog sa Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Zürichu (ETHZ), koji nije sudjelovao u studiji.
Studija je istražila kako bi se životi mogli spasiti prilagodbom na promjene temperature i smanjenjem izloženosti neugodnim temperaturama. U najtoplijem scenariju, samo "nevjerojatno snažna" razina prilagodbe mogla bi zaustaviti trend rasta neto smrtnih slučajeva. U scenarijima koji uključuju smanjenje emisije ugljika, 50-postotno smanjenje izloženosti temperaturama bilo bi dovoljno za smanjenje neto smrtnih slučajeva.
-Dobra vijest je da se možemo prilagoditi. Prilagodba počinje s relativno jednostavnim rješenjima – iako nisu besplatna – poput instalacije klima-uređaja ili stvaranja prostora koji služe kao skloništa od topline, dodao je on. Ali moramo se baviti i složenijim rješenjima – poput povećanja zelenih površina u gradovima kako bismo ublažili urbani toplinski otok – te prilagodbom zdravstvenih sustava- zaključio je Víctor Resco de Dios, inženjer zaštite okoliša sa Sveučilišta u Lleidi, koji nije sudjelovao u istraživanju.
VIDEO Znanstvenici otkrili misteriozni zvuk u svemiru: Evo o čemu se radi