Iran nakon ratnih napetosti i blokade Hormuškog tjesnaca sve otvorenije pokazuje da želi iskoristiti svoj geografski položaj kao alat političkog i ekonomskog pritiska. Ovoga puta fokus nije na nafti ni tankerima, nego na podmorskim internetskim kabelima koji prolaze ispod jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza i povezuju Europu, Aziju i države Perzijskog zaljeva. Prema pisanju CNN-a, vlasti u Teheranu razmatraju plan prema kojem bi najveće svjetske tehnološke kompanije morale plaćati naknade za korištenje podmorskih kabela koji prolaze kroz područje Hormuškog tjesnaca. Istovremeno, mediji bliski iranskom režimu neizravno upozoravaju da bi promet kroz te digitalne koridore mogao biti ugrožen ako kompanije ne pristanu na iranske uvjete.
Iranski vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaghari prošlog je tjedna poručio kako će Iran “uvesti naknade za internetske kabele”, dok su mediji povezani s Revolucionarnom gardom naveli da bi kompanije poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona morale poštovati iranske zakone ako žele koristiti infrastrukturu koja prolazi tim područjem. Dio tih kompanija već je ulagao u podmorske komunikacijske sustave u Perzijskom zaljevu, no nije sasvim jasno prolaze li svi kabeli kroz iranske teritorijalne vode. Također ostaje nepoznato na koji bi način Teheran mogao natjerati globalne tehnološke divove na suradnju, osobito zbog strogih američkih sankcija koje zabranjuju financijske transakcije s Iranom.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se prijetnje ne smiju olako odbaciti. Podmorski kabeli čine okosnicu globalnog interneta i preko njih prolazi golema većina svjetskog podatkovnog prometa, od bankarskih transakcija i vojnih komunikacija do cloud sustava umjetne inteligencije, rada na daljinu, streaminga i online igara. CNN navodi kako Iran posljednjih mjeseci sve snažnije signalizira da raspolaže alatima koji nadilaze klasičnu vojnu moć. Cilj je, smatraju analitičari, pokazati da bi eventualni novi sukob s Iranom mogao imati ozbiljne posljedice za cijelo svjetsko gospodarstvo. „Iran želi nametnuti toliko visoku cijenu globalnoj ekonomiji da se nitko više ne usudi napasti ga“, rekla je Dina Esfandiary iz Bloomberg Economicsa.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da nekoliko važnih međunarodnih podmorskih kabela prolazi upravo kroz Hormuški tjesnac. Iako su međunarodni operateri godinama pokušavali izbjegavati iranske vode zbog sigurnosnih rizika, dio infrastrukture ipak prolazi teritorijem pod kontrolom Teherana. Prema podacima stručnjaka iz telekomunikacijske industrije, dva velika sustava, Falcon i Gulf Bridge International (GBI), prolaze iranskim teritorijalnim vodama.
Iran zasad nije izravno zaprijetio sabotažom, no analitičari upozoravaju da bi eventualni napad na podmorske komunikacijske sustave mogao izazvati “digitalnu katastrofu” na više kontinenata. Iranska Revolucionarna garda raspolaže borbenim roniocima, manjim podmornicama i podvodnim dronovima koji bi mogli predstavljati ozbiljnu prijetnju toj infrastrukturi. Najveće posljedice osjetile bi države Perzijskog zaljeva, ali i Indija, čiji velik dio internetskog prometa prolazi tim rutama. Poremećaji bi mogli pogoditi bankarski sektor, energetske kompanije i velike outsourcing industrije koje ovise o stabilnim podatkovnim vezama. Hormuški tjesnac pritom nije važan samo za energetiku. On je i ključni digitalni koridor između azijskih podatkovnih centara, poput Singapura, i Europe. Svako ozbiljnije oštećenje moglo bi usporiti financijska tržišta, međunarodne transakcije i komunikacijske mreže na golemom području.
CNN podsjeća i na incident iz 2024. godine kada su tri podmorska kabela u Crvenom moru bila prekinuta nakon što je brod pogođen u napadu jemenskih Hutista povukao sidro po morskom dnu tijekom potonuća. Tada je bilo poremećeno gotovo četvrtina internetskog prometa u regiji. Iako stručnjaci ističu da kabeli kroz Hormuški tjesnac čine manje od jedan posto ukupnog svjetskog međunarodnog kapaciteta prijenosa podataka, upozoravaju da bi regionalne posljedice i dalje mogle biti ogromne. Dodatni problem predstavlja činjenica da bi eventualni rat ili sigurnosna eskalacija ozbiljno otežali popravke oštećenih kabela. Brodovi za održavanje tijekom sanacije moraju satima ili danima stajati na jednome mjestu, što ih čini ranjivima u nestabilnom području.
Iran svoje planove pokušava opravdati međunarodnim pravom. Tamošnji mediji pozivaju se na Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine, prema kojoj obalne države imaju pravo određivati uvjete za kabele i cjevovode koji prolaze njihovim teritorijalnim morem. Kao primjer navodi se Egipat, koji zahvaljujući strateškom položaju Sueskog kanala godišnje zarađuje stotine milijuna dolara od tranzitnih i licencnih naknada za podmorske kabele koji povezuju Europu i Aziju. No stručnjaci upozoravaju da postoji važna razlika, Sueski kanal umjetno je izgrađen unutar egipatskog teritorija, dok je Hormuški tjesnac prirodni morski prolaz kojim vrijede drukčija pravila međunarodnog prava. Profesorica međunarodnog prava Irini Papanicolopulu za CNN je izjavila kako Iran mora poštovati postojeće ugovore za već postavljene kabele, ali da za buduće projekte može određivati vlastite uvjete za prolazak kroz svoje teritorijalne vode.