Talijani nisu spremni plaćati veće poreze, a Bugare izvlači turizam

Nalazi iz istraživanja "GfK: Potrošačka klima Europe“ za treći kvartal ove godine pokazuje da su europski potrošači opet uznemireni. Dok je u proljeće ove godine većina zemalja EU bila optimistična i vjerovala da se vidi kraj krize, nakon ljeta dolazi do velike promjene raspoloženja potrošača. Teško stanje u Grčkoj uvelike je potreslo europske potrošače.

Negativnom raspoloženju doprinijeli su i nova kretanja i loše ocjene kreditnih agencija za Italiju i Francusku. Jedino je Njemačka zadržala vrlo povoljna ekonomska kretanja, ali i ovdje se u zadnje vrijeme uvelike smanjuju pozitivna očekivanja. Radi ekonomskog oporavka u EU suštinski je nužno da svaka pojedina zemlja brzo smanji razinu duga i to s trajnim učinkom.

O načinu kako će Europa riješiti krizu Grčke ovisi hoće li se i koliko brzo promijeniti mišljenje ovdašnjih potrošača o mogućem oporavku.

Oporavak nakon krize u Velikoj Britaniji ide znatno sporije nego ranijih godina. Stroge mjere britanske vlade imaju vrlo usporen utjecaj što se negativno odražava na ekonomski rast. Suprotno, u Bugarskoj se nastavlja pozitivno kretanje u odnosu na prethodnu godinu. Tom su rastu prvenstveno doprinijeli rast izvoza i turizam.

U posljednja tri mjeseca potrošači u Italiji sve su više svjesni realne opasnosti stečaja i do neke su mjere spremni žrtvovati se radi suprotstavljanja krizi. Nisu svi spremni plaćati veće poreze, ali i to će prihvatiti ako se tako može ubrzati oporavak.

U Poljskoj s jedne strane raste zaposlenost, a i ekonomski rast za 2011. godinu je dobar te se očekuje rast privatne potrošnje, a s druge strane – nezaposlenost je još uvijek visoka.

Premda je vidljiva pozitivna promjena u Rumunjskoj i nezaposlenost je neznatno smanjena, to se još ne odražava na svakodnevni život potrošača.

Portugal vodi ozbiljnu bitku s krizom i sustavno primjenjuje program rezanja troškova što ga je propisao EU. Sada su već vidljivi neki manji pozitivni koraci u vladinim financijama, a i inflacija se stabilizirala.

Francuski nacionalni dug je na razini 88% BDP-a. Ekonomski je rast znatno sporiji od predviđenog pa stoga potrošači u Francuskoj troše samo na apsolutno potrebne stvari za odvijanje svakodnevnog života, a veće kupnje odgađaju što se više može.

Španjolska uspijeva zadržati inflaciju na oko 3%. Njihovi potrošači nisu optimistični i kupnju trajnih dobara odgađaju za kasnije. Očekuje se rast nezaposlenosti jer razdoblje sezonskih poslova završava.