Radnici umiru jer su previše na poslu: Ljude se tjera da dolaze ranije i odlaze kasnije

Kao “privilegij” života u suvremenom svijetu danas imamo to da mnogi od nas ne rade da bi živjeli, nego žive da bi radili i u najcrnjem scenariju podlegli sindromu karoshi – umiranju na radnom mjestu zbog prekomjernog rada. Ne umire se i ne obolijeva zbog previše posla samo u Japanu nego i u SAD-u, Indiji, Kini, Meksiku, Europi, samo što u Hrvatskoj nemamo bazu podataka o ljudima koji su zbog prekomjerna posla i stresa na poslu oboljeli ili umrli, upozoravaju stručnjaci.

Umiranje u uredu

U Japanu se broj radnika koji su umrli zbog pretjeranog rada lani popeo na 2310 prema podacima ministarstva rada, a prema Nacionalnom vijeću za obranu žrtava od karoshija, svake godine umire 10.000 ljudi, prenosi BBC.

Kako izgleda tipičan slučaj karoshija? Kenji Hamada, radnik zaštitarske tvrtke u Tokiju, s izvrsnom radnom etikom, radio je do 15 sati dnevno dok nije jednog dana pao preko stola u uredu. Kolege su pretpostavljali da spava. Kako se nekoliko sati nije pomaknuo, shvatili su da je mrtav. Umro je od srčanog udara s 42 godine. Da bi se uzelo u obzir da je netko u Japanu umro od karoshija, žrtve su morale imati više od 100 sati prekovremenog rada u mjesecu prije smrti ili 80 sati prekovremenog u dva ili više uzastopnih mjeseci u posljednjih šest mjeseci. No Japanci više nisu svjetski rekorderi po duljini rada jer su ih prestigli Meksikanci. I Indija, Južna Koreja, Tajvan i Kina idu stopama Japana po duljini rada. Jedan od najpoznatijih europskih slučajeva stradavanja od prekomjernog rada je onaj iz 2013. kada je pripravnik američke banke u Londonu, student Moritz Erhardt nađen mrtav pod tušem nakon što je radio 72 sata uzastopno.

– Najgora noćna mora pripravnika zove se “magični kružni tok”. To znači da u 7 ujutro zovete taksi da vas vozi kući, taksi vas čeka dok se istuširate i presvučete, a onda vas vozi natrag na posao – požalio se za London Evening Standard pripravnik jedne banke.

Analizirajući navike i zdravstvene podatke više od 600.000 ljudi, lani su istraživači s Oxforda utvrdili da su oni koji rade 55 sati tjedno u trećinu većem riziku od moždanog udara u odnosu na one koji rade manje od 40 sati. Prekovremeni rad može biti smrtonosan zbog stresa i manjka sna. Stres može dovesti do pušenja i pijenja, što pak može dovesti do groba. Manjak sna može radnika ubiti posredno kroz povećan rizik od srčanih i bolesti imunološkog sustava, dijabetesa i raka.

Stres zbog neizvjesnosti

Dr. Ina Kardoš, specijalistica medicine rada Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, podsjeća da je istraživanjima dokazana veza između povećanja radnog tjedna s 40 sati tjedno na 55 i učestalosti moždanog udara od čak 33% i srčanog od 15%.

– Na žalost, mi u Hrvatskoj nemamo povezanost svih sustava koja je bitna da bismo mogli napraviti jedinstvenu bazu podataka i analizirati kako prekomjerni rad i stres na poslu utječu na obolijevanje i smrtni ishod. Naša istraživanja pokazuju da kod radnika najviše stresa izaziva neizvjesnost što će im biti s poslom i plaćom – kaže dr. Kardoš.

Koliko Hrvati u stvarnosti rade prekovremeno – ne zna se.

– Nemamo evidencije o prekovremenom radu jer se dio rada ne evidentira. Znam da se u trgovini ljude tjera da dođu na posao pola sata ranije i ostanu pola sata dulje. Ne evidentira se ni rad vikendom i nedjeljom, podaci se friziraju, vode se dvostruke knjige evidencije rada zbog inspekcije. Ljudi puno rade prekovremeno, osobito u privatnom sektoru, a dugo radno vrijeme i strah od gubitka posla doprinose obolijevanju. Treba se zapitati zašto je porasla stopa bolovanja i u situaciji kad se radnici boje otvarati bolovanja jer je od 2003. godine 95% novosklopljenih ugovora na određeno i kad ga obiteljski liječnici ne daju olako – kaže sindikalist Krešimir Sever. U porastu je, govori, i broj karcinoma na koje utječe sve nezdraviji način života, odmicanje od zdrave prehrane, rehabilitacije i rekreacije. Dakle, u Hrvatskoj nije pitanje umiru li i obolijevaju li radnici zbog previše posla i stresa, nego koliko je takvih?

>> Umro pripravnik u banci nakon što je radio gotovo 72 sata 'u komadu'