Svijet je umalo ušao u doba nuklearnog rata prije nekoliko godina nakon što je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine. Bivši vrhovni zapovjednik ruske vojske u Ukrajini Sergej Surovikin ozbiljno je razmatrao korištenje nuklearnog oružja kako bi spriječio napredovanje Ukrajine prema Krimu u jesen 2022., prema izvještaju New York Timesa koje je prenio i Newsweek. Zasad nema službenih potvrda koliko je to doista bila ozbiljna ruska opcija. Nuklearna retorika obilježila je više od tri godine rata punog razmjera u Ukrajini, a djelovanje SAD-a pod administracijom predsjednika Joea Bidena često je bilo ublaženo strahom od eskalacije najvećeg kopnenog sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je ruske snage za nuklearno odvraćanje u stanje visoke pripravnosti dok su moskovske snage nadirale u Ukrajinu početkom 2022., a dugogodišnji veteran Kremlja ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nekoliko mjeseci kasnije izjavio je da su rizici od nuklearnog sukoba postali "znatni". General Sergej Surovikin, koji je kratko vodio ruske operacije u Ukrajini između listopada 2022. i siječnja 2023., raspravljao je o korištenju taktičkog nuklearnog oružja kako bi zaustavio napredovanje Ukrajine na jugu prema Krimu, prema američkim obavještajnim podacima, izvijestio je The New York Times prije nekoliko dana.
Za razliku od strateškog oružja, taktičko nuklearno oružje dizajnirano je za korištenje na bojnom polju. Ima manji učinak i dizajnirano je za korištenje protiv različitih ciljeva od strateškog nuklearnog oružja, koje je ograničeno Sporazumom New START. Američke procjene stavljaju ruske zalihe taktičkog nuklearnog oružja na oko 2.000 aktivnih bojevih glava. Američke obavještajne agencije procijenile su da je šansa da Moskva upotrijebi svoje nuklearno oružje u Ukrajini bila između pet i deset posto u to vrijeme, stoji u tom izvještaju Timesa. Da je tada Ukrajina uspješno nastavila s ofenzivom na jugu i tako ugrozila ruski nadzor nad Krimom, ta je vjerojatnost navodno rasla na 50 posto.
U to vrijeme, kijevske snage potiskivale su ruski nadzor nad teritorijem koji je brzo zauzet tijekom prvih tjedana invazije, usmjeravajući se na sjeveroistok i jug Ukrajine dok je Rusija pritiskala istok. Od 29. kolovoza 2022., Kijev je pokrenuo novi nalet kako bi potisnuo ruske trupe iz grada Hersona i šire na istočnu obalu rijeke Dnipro. Do studenog je Moskva povukla snage preko rijeke, a Ukrajina je povratila grad Herson. Šira regija Herson, zajedno s susjednom Zaporižjem i dvjema regijama Donjeck i Luhansk, zajedno poznatim kao Donbas, pripojene su Rusiji krajem rujna te godine, iako Kremlj nije u potpunosti kontrolirao te regije niti je to pripajanje međunarodno priznato.
VEZANI ČLANCI:
Rusija je zauzela Krim još 2014. godine. Da je Ukrajina povratila većinu ili cijeli Herson, to bi ugrozilo ruski "kopneni koridor" teritorija pod kontrolom Moskve koji povezuje Krim s njihovim snagama u kopnenoj Ukrajini. Surovikin je dobio nadimak general Armagedon, što je referenca na njegovu brutalnost tijekom ruskih operacija u Siriji. U siječnju 2023. zamijenjen je kao ruski vrhovni zapovjednik u Ukrajini načelnikom Glavnog stožera, generalom Valerijem Gerasimovom. Ruski državni mediji izvijestili su u kolovozu 2023. da je Surovikin smijenjen s mjesta šefa ruskih zračnih snaga. Bio je primjetno odsutan iz javnosti nakon što su ruski plaćenici iz grupe Wagner, predvođeni bivšim Putinovim saveznikom Jevgenijem Prigožinom, podigli pobunu protiv Kremlja u lipnju. General Valerij Zalužnji, bivši vrhovni ukrajinski vojnik koji je sada ambasador zemlje u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je u izjavama objavljenim u ukrajinskim medijima: "Postoji izravna prijetnja od korištenja, pod određenim okolnostima, taktičkog nuklearnog oružja od strane ruskih oružanih snaga." Razgovori između Kijeva, Washingtona i Moskve traju, a daljnji su planirani u Saudijskoj Arabiji sredinom travnja. Dok je novo američko vodstvo postiglo određeni napredak prema dogovoru o djelomičnom primirju vezanom za energetsku infrastrukturu i ratovanje na Crnom moru, nedavne izjave Donalda Trumpa o Rusiji sugeriraju da još uvijek postoji značajan jaz između suprotnih strana.
>>FOTO Putin ima 14 jasnih meta: Kada bi doista posegnula za nuklearnim oružjem, Rusija bi prvo gađala ove lokacije>>
Za proboj crte bojišta u širini 50 km kakvo je bilo u Donjecku bilo bi potrebno 150 taktičkih nuklearnih glava. A s obzirom da vjetrovi pušu prema Rusiji to bi bila ruska Pirova pobjeda. Surovikin može biti brutalan ali nije glup, i zato je umjesto taktičkog nuklearnog oružja dao izraditi pojas poslije nazvan Surovikinova linija koja je zaustavila ukrajinsku protuofenzivu.