Parlamentarni izbori u Švedskoj praktično su reprizirali situaciju otprije dvije godine. I tada su relativni pobjednici bili socijaldemokrati Magdalene Andersson samo da bi bila stvorena koalicija koju je u proteklom mandatu vodio Ulf Kristersson, lider Umjerenih, stranke desnog centra. No, ta je koalicija stvorena uz pristanak i potporu Švedskih demokrata, SD-a, koji su krajnje desna populistička stranka. SD nema ministarskih položaja u vladi, no na nju ima ključnog utjecaja.
Kampanja, pogotovo pred kraj, bila je nekorektna, pa je Kristersson optuživao Anderssonovu kako će u slučaju pobjede povući švedsku vojsku iz misija NATO-a iako je upravo za njezinog mandata koji je trajao za invazije Rusije na Ukrajinu Švedska i aplicirala za članstvo. S druge strane, vladajući su optuživani kako će u slučaju njihove pobjede u vladu sigurno ući SD, jer im je Kristersson tako obećao. Iako bi to zapravo bilo tek formalno s obzirom na njihov utjecaj koji se vidi u odlukama Kristerssonove vlade kroz posljednje četiri godine a koje se tiču ponajprije migranata. To je, gotovo paradoksalno, i jedna stvar u kojoj se jedna i druga strana slažu, niti Anderssonova nije odobravala prihvat 160.000 izbjeglica u valu iz 2015. godine. Ono što se nameće kao krajnji zaključak jest da kontroverzne odluke Kristerssonove vlade poduprte krajnjom desnicom švedski birači nisu kaznili. Rezultati su gotovo identični onima iz 2022. godine.
Prema sadašnjim rezultatima, prebrojano je nešto više od 94 posto glasova, oporbeni blok na čelu sa socijaldemokratima ima 176 mjesta a vladajući 173 mjesta pri čemu vijesti govore kako se radi o razlici od tek nešto više od 20.000 glasova. Tako mogu proći još dani prije nego se dođe do konačnog rezultata i kandidata za švedskog premijera. U izbornoj večeri došlo je i do stanovitog preokreta gdje se činilo kako opozicija gleda prema čistoj pobjedi da bi onda do kraja ipak izgubila prednost pa su socijaldemokrati izgubili 2,2 posto u odnosu na izbore 2022. a Umjereni porasli za 0,8 posto. Jedina je dobra stvar što su Švedski demokrati izgubili 2,9 posto. I socijaldemokrati i SD ostvarili su svoje povijesno najlošije rezultate.
Ono što također treba uočiti jest činjenica da su i sve male stranke koje ulaze u parlament porasle u odnosu na prošle izbore što vjerojatno upućuje na zasićenje glasača politikama srednjestrujaških stranaka ali i neodobravanje ekstremnih koje zastupaju Švedski demokrati. No, izlaznost je također pala na približno 80 posto, što je pad od četiri postotna boda u odnosu na izbore 2022. godine. Rano u ponedjeljak ujutro Kristersson je izjavio kako je i dalje nejasno tko će sastaviti sljedeću vladu.
- Birači su rekli svoje, no još uvijek nemamo konačne rezultate. Pitanje koja će vlada voditi Švedsku u nadolazećim godinama i dalje je otvoreno - rekao je okupljenim pristašama. Doista, nijedan veliki medij još nije proglasio pobjednika. Ova sjeverna europska država ima jedan od naprednijih političkih sustava. Švedska primjenjuje sustav raspodjele mandata, odnosno metodu razmjernog predstavljanja, za izbor zastupnika u Riksdagu, tamošnjem parlamentu. Da bi ušla u parlament, stranka mora osvojiti najmanje 4 posto glasova. Ali je tamo i tradicija negativnog parlamentarizma. Negativni parlamentarizam je doktrina i ustavna praksa formiranja vlade u parlamentarnim sustavima prema kojoj vlada ne mora dobiti izričitu potporu većine u parlamentu da bi stupila na dužnost, već je dovoljno da protiv nje ne postoji aktivna većina. A tako je i s bitnim odlukama za koje vlada traži potporu u parlamentu.
Švedski demokrati ostaju predmetom kontroverzi. Stranka koju su 1980-ih osnovali simpatizeri nacista godinama je bila izolirana, sve do 2022., kada je postala druga najveća stranka u zemlji nakon kampanje usmjerene na nasilni kriminal i imigraciju.
- Trebamo li imati vladu kojom u potpunosti dominiraju Švedski demokrati, što se u Švedskoj dosad nikada nije dogodilo? Ili trebamo imati vladu koju ću voditi ja i koja će usmjeriti Švedsku u novom duhu suradnje - pitala je Anderssonova nakon glasanja. Pozitivnog odgovora, izgleda, nije bilo, no ipak se možda vrati na premijersko mjesto.