ODNOSI U 19. STOLJEĆU

Sukobi mađarona i iliraca doveli su i do masakra na Markovu trgu

Foto: Wikimedia commons
Sukobi mađarona i iliraca doveli su i do masakra na Markovu trgu
27.03.2025.
u 17:31
Horvatsko-vugersku stranku osnovali su 1841. braća Rauch i grof Josipović koji su tražili da se mađarski jezik uvede kao službeni

Odnosi između Hrvata i Mađara, koji su 816 godina zajedno živjeli u raznim državnim tvorevinama, kako god se one zvale, imali su uspone i padove. Jednom su čak i zaratili, kad je ban Josip Jelačić prešao Dravu. Posljednjih godina o Mađarskoj se u Hrvatskoj najčešće piše i govori kad Viktor Orbán izvede neku nepodopštinu s kartom "velike Mađarske", pa se stane raspravljati o kojem to dijelu hrvatskog teritorija snatri. Ili on to samo provocira kad mu zatreba za unutarnje potrebe. Jedna od zanimljivijih epizoda u međusobnim odnosima dvaju naroda odvijala se u 19. stoljeću, a među akterima je bila skupina poznata kao mađaroni ili unionisti. Mađaronima se nazivalo članove i pristaše Horvatsko-vugerske stranke ili Hrvatsko-ugarske stranke koju su 1841. osnovala braća Đuro i Levin Rauch, turopoljski grof Antun Daniel Josipović i drugi zainteresirani koji su gunđali protiv središnje centralne austrijske vlasti i oporezivanja plemstva. Suprotno od iliraca, mađaroni su bili za što tješnju državnu i političku vezu između Hrvatske i Ugarske. Tražili su, primjerice, da se mađarski jezik uvede kao službeni. Isticali su odanost ugarskoj kruni, a o Mađarima su govorili kao o starom bratskom narodu s kojim osjećaju veće zajedništvo nego s drugim južnoslavenskim narodima druge vjeroispovijesti koji žive izvan granica. Ilirci su pak, s druge strane, mađarone vidjeli kao – izdajice domovine. Sukobljavali su se i oko jezika. Mađaronima nije odgovaralo štokavsko narječje koje su zagovarali ilirci, ali zato nisu imali ništa protiv kajkavskog.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.

Marija Miloševska

Baština nije nešto nepomično što samo čuvamo iza stakla, ona može postati početna točka za nešto novo

Jedna od najpoznatijih makedonskih umjetnica Marija Miloševska nedavno je na Murteru predstavila svoj novi projekt nazvan "Filigranski arhipelag 249°", u sklopu 29. Dana latinskog idra, tradicionalne manifestacije posvećene maritimnoj baštini, drvenim brodovima i jedrenju s latinskim jedrom. Tim povodom razgovarali smo s autoricom, rođenom 1982. u Skoplju, gdje i danas živi i radi. No dio njezinih obiteljskih korijena vodi upravo prema šibenskom kraju. Njezina baka Marija bila je Hrvatica, podrijetlom iz Podina kod Šibenika, dok je majka rođena u Bjelovaru. Povezanost s ovim prostorom stoga nije samo umjetnička i istraživačka, već i duboko osobna

Ključne riječi


Komentari 1

Avatar nisam_robot
nisam_robot
19:32 27.03.2025.

Danas imamo Most kao nasljednicku stranku mađarona. Sjetimo se samo Grmojine duradnje sa mađarskim interesnim skupinama u borbi protiv hrvatske konkurencije.