Nova studija upozorava da bi u slučaju punog globalnog nuklearnog rata, samo dvije zemlje, Australija i Novi Zeland, mogle dugoročno preživjeti katastrofu. Ovo dolazi u trenutku kada se pojačava sukob između SAD-a, Izraela i Irana, s raketnim napadima na iranske ciljeve, iranskim protunapadima i strahom od šire eskalacije koja bi mogla uključiti nuklearne sile.
Temu nuklearnog rata pokrenula je Annie Jacobsen, novinarka, istrživačica i autorica serijskih romana, u epizodi podcasta 2024. godine. Annie Jacobsen autorica poznate knjige Nuclear War: A Scenario (2024.) tvrdi da bi veliki broj ljudi smrtno stradao u prvih 72 minute nakon početka nuklearnog sukoba. Oni koji bi preživjeli te eksplozije suočili bi se s posljedicama koje bi dugoročno mogle biti jednako smrtonosne. Puni nuklearni rat doveo bi do posljedica, poput smrti stotina milijuna ljudi u eksplozijama. Uslijedila bi prema Jacobsen 'nuklearna zima', koja bi prekrila planet dimom i pepelom, uz pad temperature, uništenje ozonskog omotača i kolaps poljoprivrede na 10 godina. Ukupno bi bilo oko pet milijardi smrtnih slučajeva u sljedećim godinama zbog gladi, radijacije i kolapsa civilizacije. Annie Jacobsen, izjavila je u intervjuu za podcast The Diary of a CEO: "Mjesta poput Iowe i Ukrajine bila bi samo snijeg 10 godina, pa bi poljoprivreda propala. Kada poljoprivreda propadne, ljudi samo umiru".
Jacobsen je objasnila zašto bi Australija i Novi Zeland jedini mogli preživjeti. Njihova geografska izolacija i klimatski uvjeti omogućili bi da nuklearna zima manje utječe na poljoprivredu, za razliku od većine svijeta gdje bi usjevi propali. "Australija i Novi Zeland uglavnom bi preživjele nuklearnu zimu i još uvijek mogle uzgajati usjeve" kazala je. Međutim, čak i tamo život bi bio težak. "Ljudi bi morali živjeti u mraku. Predviđam da bi se ljudi 'borili za hranu' i 'živjeli pod zemljom'", dodala je. Ova upozorenja dolaze u kontekstu aktualnih događaja, piše Mirror.
Argentina je isto u tom drustvu.