Grisogono o ekstremnom nevremenu: Čekaju nas još ozbiljniji scenariji, upozoravali smo na to

O nevremenu u Splitu u emisiji Otvoreno na HRT-u danas su govorili  Petra Mikuš Jurković (DHMZ), Branko Grisogono (Hrvatsko meteorološko društvo), Bojan Lipovščak (stručnjak za obranu od tuče) i Tomislav Šuta (gradonačelnik Splita).

Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta izvijestio je kako se situacija večeras znatno stabilizirala, a sve gradske službe brzo su reagirale i očistile prometnice. Naglasio je da je park-šuma Marjan trenutno zatvorena za javnost i kako će trebati određeno vrijeme za potpunu sanaciju. Istaknuo je da je Grad Split prihvatio ponuđenu pomoć od Grada Zagreba. Šuta je izrazio optimizam da bi šteta mogla biti sanirana u narednim danima, dok se istovremeno prikupljaju prijave građana kako bi se utvrdila ukupna materijalna šteta. Ako ona prijeđe prag od 25 milijuna eura, grad bi mogao zatražiti proglašenje elementarne nepogode.

Na pitanje o stanju oborinske odvodnje, istaknuo je da već neko vrijeme upozorava na potrebu sustavnog rješenja za najkritičnije dijelove grada. "Grad Split će dobiti sedam retencijskih bazena za ovakve slučajeve, međutim stara gradska jezgra je nešto oko čega se Grad mora pobrinuti. Svjestan sam tog problema, odmah sam ukazao na njega i vjerujem da ćemo ga riješiti u narednom periodu."

Na pitanje zašto Splićani nisu primili SMS upozorenje o nevremenu poput onog koje je dan ranije stiglo stanovnicima Slavonije, Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a objasnila je da se sustav za rano upozoravanje (SRUUK) aktivira kad postoji velika vjerojatnost da će snažno nevrijeme pogoditi šire područje — što ovog puta nije bio slučaj. "Vidjeli smo oblak, ovo se vidjelo na našem radaru, no ovaj oblak je zaista bio ekstreman. Radilo se o intenzivnom grmljavinskom oblaku koji se brzo razvio. Njegov životni ciklus bio je oko jednog sata", istaknula je Mikuš Jurković. 

Dodala je i da je narančasto upozorenje i dalje na snazi za jug Hrvatske, čak do Dubrovnika, jer su i dalje prisutni uvjeti za moguća jača nevremena. "Građani moraju biti informirani kako postupiti u određenoj situaciji i što raditi kada je upozorenje izdano." Istaknula je da je bitno osvrnuti se i, ako je moguće, locirati oluju, pronaći skrovište, a dodala je i da u toj situaciji građani ne bi trebali spašavati materijalne stvari, već paziti na sigurnost.

Branko Grisogono iz Hrvatskog meteorološkog društva upozorio je da su ovakva ekstremna nevremena postala nova realnost i da nas u budućnosti vjerojatno čekaju još ozbiljniji scenariji. Naglasio je kako je krajnje vrijeme da društvo prilagodi infrastrukturu – od odvodnje i vodnog sustava do prometnica – jer se klimatske promjene već snažno osjećaju. "Zadnjih nekoliko desetljeća upozoravamo da će doći do ovoga. Dobro smo i prošli. Treba se naviknuti na nove standarde i njima se prilagoditi", naglasio je.

Video

Grisogono je jasno poručio kako gotovo cijela znanstvena zajednica potvrđuje da je globalno zatopljenje posljedica ljudskog djelovanja. “Za ovo globalno zatopljenje na 99 posto vjerojatnosti, odnosno sigurnosti krivi smo mi", zaključio je.

Govoreći o protugradnoj obrani, stručnjaci su istaknuli kako još uvijek nema čvrstih znanstvenih dokaza da takve metode uistinu funkcioniraju. "Obrana od tuče uvijek je bila u eksperimentalnoj fazi", rekao je Branko Grisogono, dok je Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a dodala da ni jedno pouzdano istraživanje dosad nije nedvosmisleno potvrdilo njezinu učinkovitost.

U raspravu se uključio i Bojan Lipovščak, stručnjak za ovu temu, koji smatra da aktualni sustav jednostavno nije učinkovit jer je mreža obrambenih stanica previše oskudna da bi mogla dati rezultate. "Sistem je 1991. s ratom u Hrvatskoj doživio svoje devastiranje. Kompletna slavonska obrana od tuče je nestala, takorekoć, ostale su samo neke lansirne stanice, tako da, da i hoćemo sada krenuti s obranom od tuče i da imamo rakete, treba nam nekakvih tri godine da bismo uspostavili sistem kakav je bio devedesetih godina, prije samog rata", dodao je Lipovščak.