Stručnjaci o posljedicama embarga: Hrvatska među prvih 10 gubitnika ili će nas spasiti nafta s Mediterana

Njemački institut za međunarodne odnose Kiel izračunao je da će hrvatsko gospodarstvo i BDP na dulje staze izgubiti oko 0,4 posto svog BDP-a zbog embarga na uvoz ruske nafte. Time bi se, procjenjuju, Hrvatska mogla svrstati među prvih deset gubitnica članica EU zajedno s baltičkim zemljama, Poljskom, Slovačkom, Finskom, Grčkom i Maltom. Nijemci bi, prema toj procjeni, bili u minusu oko 0,25 posto, Slovenci 0,2 postotna boda, a od članica EU embargo ne bi donio štetu jedino irskoj i danskoj ekonomiji.

Što bi se sve moglo dogoditi u prijelaznom razdoblju do kraja ove godine malo tko zna, no domaći energetski stručnjaci poput Igora Dekanića nisu toliko pesimistični što se tiče problema s opskrbom budući da Hrvatska glavninu derivata uvozi s Mediterana, odnosno iz talijanskih rafinerija, a ima i svoj LNG terminal koji omogućuje alternativne izvore. Do početka ruske agresije na Ukrajinu Europska je unija, inače snažno energetski ovisna o uvoznom naftu i plinu, iz Rusije dobivala oko 30 posto nafte i oko 40 posto plina. Prema Eurostatu, Hrvatska se lani nalazila među državama koje su iz Rusije uvezle do 25 posto svoje potrošnje plina i nafte.