Ima li ih više?

Hrvati u strahu, a evo što stručnjaci kažu o najezdi zmija

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Zmije
Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL
Zmije
Foto: Franjo Lepan/PIXSELL
Zmije
Foto: Franjo Lepan/PIXSELL
Zmije
Foto: Franjo Lepan/PIXSELL
Zmije
29.07.2016.
u 12:42
'Odavno se bavim zmijama i još nisam naletio na godinu u kojoj "sve vrvi" od zmija, kako pišu neki mediji...
Pogledaj originalni članak

Stručnjaci odbacuju medijske napise koji govore o dvostrukom povećanju broja zmija u Hrvatskoj ove sezone te upozoravaju da se slični napisi javljaju gotovo svake godine, ali nikada ne počivaju na dokazima.

Odavno se bavim zmijama i još nisam naletio na godinu u kojoj "sve vrvi" od zmija, kako pišu neki mediji, kazao je Hini zoolog Zoran Tadić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Zmije se ne vole sunčati

Sudeći po meteorološkim uvjetima, moglo bi se pretpostaviti da zmija ima manje od uobičajenog broja, kaže Tadić komentirajući tvrdnje da su velike vrućine i suše uzroci te navodne pojave.

– Zmije ne vole visoke temperature, najugodnije im je na 24 do 28 stupnjeva. Najviše sam poskoka našao na temperaturama oko 24 stupnja, i to kad ima naoblake. Zmija se ne voli "pržiti" na suncu, i kad "upeče", nema zmija – kaže Tadić.

Neki portali objavili su kako se usred Dubrovnika nalazi "leglo zmija", a da to nitko nije snimio nego uz tekst objavljuju fotografiju sjevernoameričkih zmija podvezica. Iz osobnog iskustva poznajem dobro Dubrovnik i znam da ondje nikada nije bilo puno zmija. Mogao se ponekad naći pokoji poskok prema Srđu, ali rijetko.

U Dubrovniku ima dosta blavora, a to su gušteri koji jedu i zmije, pa me i ne čudi da zmija nema, rekao je profesor na Zavodu za animalnu fiziologiju PMF-a.

Tadić zamjera medijima da svoje napise temelje na nestručnim izvorima i bez dokaza. Za izvjesnog zmijara, na koga se poziva jedan od dnevnika, Tadić kaže da se radi o osobi koja ne može biti referentna za zmije. Dodaje da mu često iz jednih novina pošalju fotografije zmija koje su ljudi snimili u svojoj blizini, pa im on odredi o kojoj se vrsti radi i tada je informacija točna.

Opasni mungosi

Ponekad se među stanovništvom čuje razmišljanje kako bi za suzbijanje zmija trebalo nabaviti mungosa, što je sasvim pogrešno i opasno. Mali indijski/azijski mungos (Herpestes javanicus/auropunctatus) jedna je od najinvazivnijih vrsta u Europi, koja ondje gdje je unesena jako oštećuje lokalnu faunu, a ne može iskorijeniti zmije, upozorava Tadić.

Unošenje bilo kakve strane vrste životinje u Hrvatsku i njezino puštanje u prirodu zakonski je zabranjeno. Isto tako, zabranjeno je uzimati takve invazivne vrste iz dijelova gdje su se već proširile (npr. mungosi na Mljetu ili Korčuli) i preseliti ih na mjesta gdje ih nema, s nekakvim "humanim" ciljem.

U Hrvatskoj nije poznato kretanje broja primjeraka pojedinih vrsta, jer je to uglavnom nije istraživano, pa to ne može biti oslonac u ocjenjivanju koliko zmija ima koju godinu, zaključuje Tadić.

U Hrvatskoj je, po podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, zabilježeno ukupno 59 vrsta vodozemaca i gmazova. Među njima je 20 vrsta vodozemaca, koje čini 13 vrsta žaba i 7 vrsta repaša, te 39 vrsta gmazova, koje čini 17 vrsta guštera, 15 vrsta zmija te 7 vrsta kornjača. U Crvenu knjigu upisano je 56 vrsta i 8 podvrsta vodozemaca i gmazova Hrvatske.

>> U kući pronašli 300 zmija, preko djevojčice (6) pretrčao gušter dok je spavala

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 20

Avatar Danko - SLOBO danko
Danko - SLOBO danko
13:52 29.07.2016.

najgora mi ona vrsta zmija koja mrzi zemlju ( HR ) u kojoj obitava !

DI
Diosiario
13:45 29.07.2016.

Opet netočnost u naslovu. Piše "Hrvati u strahu". Činjenica je da sam ja Hrvat i da nisam u strahu, pa vas molim, pišite u svoje, ne i u moje ime. Ja znam nekad ljeti planinariti po Velebitu, i onda me susjedi i prijatelji koji nisu vični planini u pravilu pitaju: "Ima lo gore poskoka, kako ih se ne bojiš?". Ja im obično odgovorim da se moram voziti do Velebita autom i da me čak ni toga nije strah, a statistička je činjenica da prije mogu stradati u nekakvoj prometnoj nesreći nego od ugriza zmije, i to mogu biti sto posto oprezan, ali dovoljno je da i neki razmaženi tatin sin u bjesnom BMW-u doleti iz suprotnog pravca u moju traku i da me ubije. S druge strane, ako sam u planini sto posto oprezan, nema šanse da me ugrize poskok. Može me ugristi samo kao ugazim na njega, a ako ugazim pored njega on osjeti vibracije i bježi.

M3
Miške 3
14:13 29.07.2016.

U Hrvatskom Zagorju, na mjestima gdje nikada nije bilo poskoka, razmnožili su se. Zemlja uglavnom zapuštena, a jedan tip je iz svog terarija kojeg je imao jer je snabdjevao Imunološki zavod, vreće poskoka pustio na raznim mjestima . Za par godina razmnožile su se.