Stranke objavile financijska izvješća: SDP u minusu 1,2 milijuna eura, evo kako ostali stoje

U financijskom pogledu, SDP je prošlu godinu završio s manjkom prihoda od gotovo 1,2 milijuna eura, s manjkom su poslovali i IDS, Glas Anke Mrak Taritaš i Nova ljevica Ivane Kekin, a s viškom Centar, stranka bračnog para Puljak. Pokazuju to godišnji financijski izvještaji koje su te stranke među prvima dostavile Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), a ono objavilo na svojoj mrežnoj stranici. Zaključno s 3. ožujka svoje izvještaje DIP-u i Državnom uredu za reviziju moraju dostaviti i sve ostale političke stranke registrirane u Hrvatskoj, njih ukupno 157, kao i pet nezavisnih saborskih zastupnika i oko tisuću nezavisnih vijećnika. Ne učine li to, prijete im administrativne i prekršajne kazne.

SDP porasli prihodi, ali i rashodi

SDP-ovo izvješće pokazuje kako su prihodi te stranke prošle godine iznosili 4,6 milijuna eura, što je gotovo milijun eura više nego u 2023. Glavninu prihoda, 3,9 milijuna eura, činili su prihodi iz državnoga i lokalnih proračuna koje stranke ostvaruju temeljem broja zastupnika koje imaju u Hrvatskom saboru i broja vijećnika u lokalnim predstavničkim tijelima. Nakon travanjskih izbora za Sabor, SDP je u njemu imao 37 zastupnika, troje više nego u prethodnom sazivu. Osim toga, država je SDP-u, odnosno koaliciji kojoj je bio na čelu, pokrila dio troškove promidžbe za saborske izbore od gotovo 663.000 eura, a za izbore za Europski parlament dodatnih 45.600 eura.  

Od članarine je SDP prikupio gotovo 243.000 eura, oko 14.000 eura manje nego godinu prije, a od zakupa poslovnih prostora 182.000 eura. Od donatora je za redovan rad stranka dobila 13.400 eura, po 2.000 eura donirali su joj Sandra Krpan, Gordan Palčevski, Saša Đujić i Željko Jovanović, europarlamentarac Tonino Picula donirao je 1.200, a predsjednik stranke Siniša Hajadš Dončić, 1.000 eura. Uz prihode, SDP-u su lani porasli i rashodi na gotovo 5,8 milijuna eura, što je tri milijuna više u odnosu na godinu prije kada su iznosili 2,8 milijuna eura. Pritom treba imati na umu da je prošla godina bila super izborna, održani su izbori za Hrvatski sabor i za Europski parlament, ali i neki prijevremeni lokalni izbori, a to sa sobom uvijek nosi i veće troškove.

Izdaci za 44 zaposlenih gotovo 1, 1 milijun eura

Značajnu stavku u rashodima, gotovo 1,1 milijun eura, odnosno 18,58 posto, čine izdaci za zaposlene, njih 44. Kad se manjku ostvarenom u 2024. doda i onaj preneseni, SDP u slijedećem razdoblju mora podmiriti manjak od 1,5 milijuna eura. Planira to učiniti viškom prihoda narednih godina. Stranka navodi i kako potražuje više od 1,9 milijuna eura i to za članarine i članske doprinose te za naknade za vijećnike u jedinicama lokalne samouprave. Navodi i kako su joj obveze za 2024. iznosile gotovo pet milijuna eura, što je 1,7 milijuna više u odnosu na 2023., najvećim dijelom zbog kredita od dva milijuna eura koji je podignut radi provedbe izbora.

Stranka Centar prošlu je godinu zaključila s viškom od oko 32.000 eura, prihodi su joj, naime, bili 372.000 eura, a rashodi 340.000 eura, i jedni i drugi veći su u odnosu na godinu prije. Kao i kod drugih stranka, većinu prihoda činili su oni iz državnoga i lokalnih proračuna, donatori su Centru za redovan rad uplatili 13.500 eura, najviše, 3.900 eura Damir Barbir, bivši SDP-ovac koji u splitskom gradskom vijeću djeluje kao nezavisni, ali podržava prijedloge gradonačelnika Ivice Puljka. Od članarina se u stranačku blagajnu 'slilo' gotovo 11.000 eura.

Centar: Jedan zaposlenik, trošak gotovo 40.000 eura

Uz troškove što su ih sa sobom donijeli izbori, stranka navodi i kako su joj prošle godine povećane zakupnine za poslovne prostore u Splitu, Rijeci i Osijeku. Za jednog stalnog zaposlenika Centar je iskazao godišnji trošak od oko 40.000 eura. Među stranke koje su godinu završile sa viškom, svrstala se i Hrvatska seljačka stranka (HSS) čiji višak iznosi simboličnih 161 euro. Prošle je godine uprihodila 279.361 euro, a potrošila 279.200 eura. Iz državnog i lokalnih proračuna dobila je 258.000 eura, od članarina i članskih doprinosa 14.000 eura, a od donatora 5.280 eura. Za četvero zaposlenih iskazala je trošak od 94.000 eura.

IDS iskazao manjak od 109.000 eura, Glas od 20.600 eura

Manjak od čak 109.000 eura prošle je godine imao IDS, prihodi su mu bili oko 503.000 eura, a rashodi 612.000 eura. Od članarina je stranka uprihodila 23.900 eura, što je 12.400 eura manje nego u 2023. Od donatora je IDS dobio 3.985 eura, s tim da mu je 1.100 eura uplatila Helga Može. Stranka je imala sedmero, odnosno osmero zaposlenih, a rashodi za njih iznosili su 156.000 eura. I Glas Anke Mrak Taritaš izvijestio je kako je 2024. godinu zaključio s manjkom od 20.600 eura, toliko, naime, iznosi razlika između stranačkih prihoda (82. 0000 eura) i rashoda (102. 600 eura).

Od članarina je stranka dobila 990 eura, osjetno više u odnosu na 2023. kada je dobila samo 28,27 eura. Donatori su Glasu uplatili 3. 400 eura, od čega 1.000 eura sama Mrak Taritaš. Stranka se pohvalila i kako je lani uštedjela selidbom u manji prostor, niža joj je najamnina te izdaci za grijanje, odnosno hlađenje. U odnosu na 2023., kada je imala samo jednog zaposlenika, stranka ih je lani imala dvoje, pa su i rashodi za njih značajno 'skočili', sa 20.700 eura na 46.700 eura.

Nova ljevica: Manji prihodi iz proračuna, od donacija i članarina

Manjak od 21.800 eura, iskazala je Nova ljevica Ivane Kekin, prihodi te stranke prošle su godine bili oko 58.600 eura, a rashodi 80.400 eura. U odnosu na godinu prije, prihodi te stranke manji su za oko 37.000 eura, podbacili su prihodi iz državnoga i lokalnih proračuna, a stranka objašnjava kako "prihodi opadaju zbog nesudjelovanja na izborima“. Stranka je manje dobila i na ime članarina, 1.520 eura u odnosu na 1.783 eura koliko je dobila u pretprošloj godini, a kao razlog odstupanja navodi "slabiju naplatu, unatoč pozivima na naplatu“. Od donatora je, također, dobila manje, 2.265 eura, a pad prihoda tumači "neprovođenjem javno vidljivih donacijskih kampanja". Nova ljevica lani nije imala zaposlenih, pa ni rashoda za njih.

>> FOTOGALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti