Čarobno Lastovo od turističke navale čuva udaljenost, trajektom od Splita treba punih pet sati, ali svejedno ga je lani posjetilo oko deset tisuća turista. I to, što je zanimljivo, većinom stranaca, najbrojnijih Slovenaca, te Srba, Nijemaca, Čeha, Talijana, Poljaka, Francuza, gostiju iz Bosne i Hercegovine itd. Daljina otok čuva i od apartmanizacije. Iako, većina turističkih kreveta i na Lastovu jest u privatnom smještaju. Među 290 registriranih turističkih objekata svega su po jedan hotel i hostel, te dva kampa, a ostalo - cimerfraj.
Domaćini mini resorta s dvije kuće za najam, restoranom, vinotekom, tri bazena, jacuzzijem, saunom... u uvali Zaklopatica, domaći su ljudi, obitelj Jurica. Od ranije su imali restoran, a snaha iz Splita se odlično uklopila. Mladi bračni složno je prionuo uhodanom poslu s restoranom, a hrabro su se upustili i u preuređenje stare obiteljske kuće za iznajmljivanje. Prve su goste u svoje apartmane primili prije 12 godina i nisu požalili. Posao su u međuvremenu i uspješno proširili, ali, reći će danas Dajana Brajčić Jurica, bilo je prilično mukotrpno.
- Bilo je tu svakakvih faza, od samih početaka sa spavanjem na betonu, bez struje i vode, s dvije bebe, i gradnje, preko kuhanja, čišćenja, konobarenja i dizajniranja do administracije, bukinga, vođenja društvenih mreža i ne znam čega svega ne. Poduzetništvo jest kreativno, ali i prilično iscrpljujuće - prisjeća se početaka lastovska snaha Dajana Brajačić Jurica.
GALERIJA: Hrvatska oživljava zimski turizam: Ima potencijale za razvoj projekata u unutrašnjosti
Na Lastovu, pri tom, svaki poduzetnčki pothvat ima i dodatne izazove.
- Otvaramo tek 1. svibnja i radimo do sredine listopada. Na žalost, punim kapacitetom radimo samo srpanj i kolovoz. Jako se trudimo produljiti sezonu, svake godine nudimo neku dodatnu vrijednost - kaže Dajana. - Najveći izazov nam je oformiti tim s tako kratkom sezonom. U proljeće počinjemo s nekoliko zaposlenih, a u špici nam treba i 15 ljudi. To je ogroman problem, praktički je nemoguće dobiti profesionalca na samo dva mjeseca. Inače, imamo radnike i iz Bosne, Srbije, a u najkritičnija dva ljetna mjeseca ispomažemo se uglavnom studentima ili, ako nam se posreći, nekim kome odgovara ljetni posao od samo dva mjeseca.
Na Lastovu, s kratkom sezonom, nije lako konkurirati ni plaćom. Kad bi, kaže naša sugovornica, na šest mjeseci zaposlila desetak ljudi, bankrot bi bio siguran. Istina, u odnosu na prije 12 godina cijene jesu rasle, prihodi su veći, ali ne toliko. - Neki na kopnu profesionalnog konobara mogu platiti i 1.500 eura, ali mi si to, nažalost, ne možemo priuštiti - iskreno govori Dajana i otkriva da će ove godine njeni apartmani goste dočekati s istim cijenama kao lani.
- U vansezoni ih ne planiramo dizati, eventualno u samoj špici, ali to će ovisiti o potražnji. Lani je bilo dosta govora o toj temi, dio gostiju možda radi toga ovog ljeta i neće doći u Hrvatsku. Ali, ja ne mislim da su poskupljenja sama po sebi loša. Nije problem kad uz cijene raste i kvaliteta. Uostalom, zar nije bolje imati manje gostiju uz više cijene? Vidjela sam u nekim zemljama kako izgledaju overturizam i nepovratno uištena obala. Tako nešto ne smijemo riskirati. Problem je možda što smo u jednoj godini imali masovno dizanje cijena, a da, pri tom, nisu svi to opravdali i kvalitetom svoje usluge - smatra Dajana i dodaje da Hrvatska po njenom i ne treba biti jeftina destinacija.
VEZANI ČLANCI:
- Imala sam priliku čuti strance kako se žale da je Hrvatska sada skupa kao i njihova zemlja na što bih ja odgovorila pitanjem: Je li Hrvatska manje lijepa ili manje vrijedna da bi trebala biti jeftinija? Po meni je Hrvatska geografski raj na zemlji, a da bi ga takvim i sačuvali trebamo raditi na kvaliteti usluge i tu kvalitetu prodavati po konkurentnim cijenama - kategorična je Dajana.
Spadaju li u tu višu kvalitetu i stanovi u stambenim zgradama koji se iznajmljuju tuirstima? Naša sugovornica nije sigurna.
- Apartmanizacija je povećala broj poduzetnika i to mi se apsolutno sviđa. S druge strane, razumijem stanare kojima nije simpatično da im se u zgradi stalno izmjenjuju nepoznati ljudi, nije to baš najzgodnije. Osim toga, kad se iznajmljuje više stanova gubi se i prisnost gosta i domaćina. Definitivno, komplicirana, slojevita tema... - veli Dajana, koja sa suprugom uspijeva dobro broditi hrvatskim turističkim vodama uza sve izazove.
Relativno dobro prošli su i u pandemiji, kad su mnogi gosti baš tražili udaljenija mjesta, bez gužvi. - Od 2012. kontinuirano rastemo. Ali, isto tako, konstantno promišljamo kako usavršiti uslugu, biti bolji, prepoznatljiv. Dosad nam je 2019. bila najbolja, a čini mi se da ova godina ide u tom pravcu - optimistična je uoči sezone 2024. splitska Lastovka Dajana Brajčić Jurica.
VEZANI ČLANCI:
VIDEO: Selo Lubenice nalazi se na visokoj klisuri nad morem, na zapadnoj obali Cresa
I na zapadu se gleda svaki euro te akcije. Tako da se na akcijama daju uloviti i egzoticne destinacije po cijene hrvatskih. Da ne govorimo da je temperatura na obali u srpnju i kolovozu postala poprilično nezdrava posljednjih godina, tako da će vrlo brzo ta dva mjeseca postati jedna velika rupa. Ali ovaj njen komentar opisuje zašto ljudi odlaze iz Hrvatske. Zato što si prosječan čovjek sve manje može toga priuštiti, budući da su cijene svega prešišale i one na zapadu.