VELIKA ANALIZA

Što s 33 tisuće tona zakopanog otpada u Gospiću? Stručnjak odbacuje jednostavna rješenja

Foto: Zoran Oreskovic/PIXSELL
Gospić: Prosvjedni hod "Hodaj za Liku" zbog ilegalnog odlagališta otpada
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
Zagreb: Hrvatska kakvu trebamo, panel "Hrvatska u konceptu niskougljičnog društva"
Foto: Zoran Oreskovic/PIXSELL
Gospić: Prosvjedni hod "Hodaj za Liku" zbog ilegalnog odlagališta otpada
Foto: Zoran Oreskovic/PIXSELL
Gospić: Prosvjedni hod "Hodaj za Liku" zbog ilegalnog odlagališta otpada
Foto: Zoran Oreskovic/PIXSELL
Gospić: Prosvjedni hod "Hodaj za Liku" zbog ilegalnog odlagališta otpada
Foto: Zoran Oreskovic/PIXSELL
Gospić: Prosvjedni hod "Hodaj za Liku" zbog ilegalnog odlagališta otpada
Foto: Hrvoje Kostelac
U Gospiću održan prosvjed radi odlaganja opasnog otpada
Foto: Hrvoje Kostelac
U Gospiću održan prosvjed radi odlaganja opasnog otpada
Foto: Josip Mikacic/PIXSELL
Godinu dana nakon otkrivanja 35 tisuća tona otpada u Gospiću
Foto: Josip Mikacic/PIXSELL
Godinu dana nakon otkrivanja 35 tisuća tona otpada u Gospiću
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Renato Šarc, stru?njak za gospodarenje otpadom
10.08.2026.
u 14:39
Šarc je izvanredni profesor i zamjenik voditelja Katedre za tehnologiju obrade i gospodarenje otpadom, a stručni osvrt o mogućnostima sanacije gospićke lokacije naručio je SDP
Pogledaj originalni članak

Sanacija oko 33.000 tona zakopanog otpada na lokaciji Bilajska 50 u Gospiću ne bi se trebala svesti na jedno rješenje za cjelokupnu količinu. Otpad bi najprije trebalo iskopati i razvrstati, a zatim za svaku pojedinu frakciju odabrati odgovarajući način zbrinjavanja, smatra izv. prof. dr. sc. Renato Šarc, stručnjak s austrijskog Montanuniversitäta Leoben, javlja Tportal.

Šarc je izvanredni profesor i zamjenik voditelja Katedre za tehnologiju obrade i gospodarenje otpadom, a stručni osvrt o mogućnostima sanacije gospićke lokacije naručio je SDP. Dokument je u ponedjeljak predstavljen na konferenciji za novinare saborskog zastupnika i bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića. 'Ne treba tražiti samo jednu tehnologiju za 33.000 tona otpada', poručio je Šarc.

Ključan razlog za takav pristup je različit sastav zakopanog materijala. Pozivajući se na nalaze Geotehničkog fakulteta, Šarc navodi da plastika u pojedinim uzorcima čini oko 56, a u nekima čak 80 posto, dok drugdje prevladavaju građevinske i mineralne frakcije. Ogrjevna vrijednost dijela uzoraka prelazi 20 MJ/kg, a doseže i 25,7 MJ/kg.

Posebno upozorava na PFAS spojeve pronađene u podzemnim vodama nizvodno od lokacije. Prema dopuni vještačenja na koju se poziva, rezultati snažno upućuju na lokalni utjecaj odlagališta na kvalitetu podzemnih voda. Šarc stoga smatra da bi lokaciju trebalo što prije prekriti vodonepropusnim slojem kako bi se smanjio prodor oborinske vode i daljnje ispiranje onečišćenja. Naglašava, međutim, da to može biti samo privremena mjera jer otpad i izvor onečišćenja ostaju na lokaciji.

Kao trajno rješenje ne vidi ni premještanje svih 33.000 tona na odlagalište opasnog otpada. Činjenica da je neki materijal klasificiran kao opasan otpad, upozorava, ne znači automatski da zadovoljava uvjete za prihvat na takvom odlagalištu. Problem predstavljaju i veliki udjeli plastike te visoka ogrjevna vrijednost pojedinih frakcija.

Šarc odbacuje i ideju spaljivanja cjelokupne količine otpada. Termička obrada, smatra, ima smisla za izdvojenu visokokaloričnu plastičnu i organsku frakciju, posebno ako je opterećena PFAS-om ili drugim postojanim onečišćivalima. Spaljivanje zemlje te građevinskog i mineralnog materijala zajedno s plastikom smatra neracionalnim. U stručnom osvrtu navodi se javno predstavljena procjena prema kojoj bi spaljivanje svih 33.000 tona moglo stajati između 100 i 125 milijuna eura, no Šarc upozorava da nisu predstavljene detaljne pretpostavke na kojima se ta procjena temelji. Predlaže zato pribavljanje indikativnih ponuda europskih postrojenja, ali tek za izdvojenu i analiziranu gorivu frakciju.

Ni solidifikaciju cjelokupne mase, odnosno njezino miješanje s cementom ili drugim vezivnim materijalima, ne smatra odgovarajućim rješenjem. Takav postupak mogao bi se primijeniti na određene mineralne i zemljane frakcije ako se dokaže da dugoročno smanjuje mobilnost onečišćivala. Upozorava pritom da se onečišćenje ne smije samo razrijediti dodavanjem drugih materijala kako bi otpad zadovoljio kriterije za odlaganje. Šarc zato predlaže kombinirani model. Nakon privremenog prekrivanja lokacije, otpad bi trebalo iskopati i razvrstati na visokokaloričnu plastičnu i organsku frakciju, mineralni i inertni materijal te druge vrste otpada. Svaka skupina potom bi se zasebno analizirala i, ovisno o svojstvima, uputila na spaljivanje, odlaganje, stabilizaciju ili drugi odgovarajući postupak. Po završetku uklanjanja trebalo bi ponovno provjeriti stanje tla i podzemnih voda te sanirati i urediti lokaciju. 'Samo uklanjanje izvora onečišćenja predstavlja dugoročno održivo rješenje lokacije', jedan je od pet ključnih zaključaka Šarčeva stručnog osvrta.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Škrinjari: I dva dana nakon nesreće električni vlak stoji na mjestu sudara

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

AJ
ajojajaj
14:58 10.08.2026.

Stručnjak s poznatog i uglednog sveučilišta u Leobenu. Oxford, Harvard, Leoben, tim redom. Školovani austrijski stručnjak, baš poput Ive Sanadera.

BU
burza
17:57 10.08.2026.

Sad sdp u Gospić i nek klasificiraju odpad imaju dobre plaće

HO
homofobic
02:59 11.08.2026.

Hodate plocnikom i nagazite obicni, svakodnevni, pesji drek ali obrazovana gospoda prof. Dr.sci. Sto vam je isla u susret vrisne, napravi gadljivu grimasu i promovira obicni pesji drek u toksicni zagadeni izvor kontaminacije i zagadenja okoline i podzemnih voda na zasticenom vodocrpilistu. Dolaze vatrogasci, specijalci, kemijsko-biolosko-nuklearne zastite ekipe za kontaminaciju i predlazu evakuaciju stanovnistva, iskapanja velike rupe na granitnom terenu prenos kontaminantnog materijala i zakapanje u kontejnerima od nehrdajuceg celika. Dolazi vlasnik cucka s plasticnom vrecicom na ruci kao rukavici, pograbi krizni materijal, prevrne vrecicu da je drek sada unutra i baci vrecicu kao svaki dan u svoje kucno smece. Drek je zatrpan pa za kaj ne slusamo staru poslovicu: ne diraj drek jer bu jos vise smrdel!